Utorak, 3 Decembra, 2024
Naslovnica Politika 3. MAJ: Kolona u Dobrovoljačkoj je bila legitimni vojni cilj, za otmicu...

3. MAJ: Kolona u Dobrovoljačkoj je bila legitimni vojni cilj, za otmicu Alije Izetbegovića niko nije odgovarao

Haško tužilaštvo je, istražujući ovaj događaj, utvrdilo da je kolona JNA koja se povlačila iz centra Sarajeva prema kasarni u Lukavici imala sve elemente legitimnog vojnog cilja. Tužilaštvo BiH je utvrdilo 2012. da bivši član Predsedništva BiH Ejup Ganić, generali Armije RBiH Jovan Divjak, Hasan Efendić i drugi koji su se dovodili u vezu sa napadom na kolonu JNA nisu odgovorni za ratni zločin nad pripadnicima JNA u koloni napadnutoj u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. Kukanjac je te 1994. godine govorio o događajima u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3. maja 1992. godine. Ono što je rekao očigledno se nije svidjelo tadašnjem političkom establišmentu.

– Oni toliko izmišljaju. To su Srbi, znate. Mene ne bi čudilo da je to naš neprijatelj. Činjenica je da je poginulo šest. Kažu mi da je poginulo 199 ljudi. Ja sam maltene toliko imao u koloni – kazao je Milutin Kukanjac, general i bivši komandant 2. armijske oblasti JNA u intervjuu Risti Đogi, koji nikada nije objavljen na televiziji u entitetu Republika Srpska.

Kukanjac je te 1994. godine govorio o događajima u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3. maja 1992. godine. Ono što je rekao očigledno se nije svidjelo tadašnjem političkom establišmentu.

– Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome kol’ko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vrijeme je jednom da se kaže tačno, a to mogu samo ja. U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo i poginuo je jedan vojnik, Tomović Zdravko iz Han Pijeska. Tri pukovnika: Sokić Miro, Radulović dr. Budimir i Mihailović Boško. Jedan potpukovnik, Jovanić Boško i jedna žena, muslimanka Šuko Nurmela… Znači, šest osoba je stradalo od 261. Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što mi nismo stradali, što ne stradamo. Te laži koje su prosute oko Dobrovoljačke nešto je najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to objelodanim. Novosti nisu smjele, Politika – ma ni govora. Televizija Srbije – ma ni govora. Radio Beograd – ma kakvi. Do dan-danas – kazao je Kukanjac.

Kukanjac je umro 16. januara 2002. godine. Ono što je rekao u razgovoru sa Ristom Đogom nikada nije objavljeno ni na RTRS-u.

Haško tužilaštvo je, istražujući ovaj događaj, utvrdilo da je kolona JNA koja se povlačila iz centra Sarajeva prema kasarni u Lukavici imala sve elemente legitimnog vojnog cilja.

Nakon toga, sud u Londonu u oslobađajućoj presudi članu ratnog Predsjedništva RBiH Ejupu Ganiću, koji je uhapšen u martu 2010. godine, odlučio je da taj konvoj “nije imao nikakvo pravo na zaštitu niti su vojnici u tih 30 vozila bili ratni zarobljenici”.

Godinu poslije, na aerodromu u Beču, na temelju potjernice koji je raspisala Srbija uhapšen je i general Armije RBiH Jovan Divjak. Srbija je podigla optužnicu identičnu kao i protiv Ganića. Četiri mjeseca kasnije, austrijsko pravosuđe odbacilo je zahtjev Srbije za izručenje generala Divjaka i on je pušten na slobodu.

Tužilaštvo BiH je utvrdilo 2012. da bivši član Predsedništva BiH Ejup Ganić, generali Armije RBiH Jovan Divjak, Hasan Efendić i drugi koji su se dovodili u vezu sa napadom na kolonu JNA nisu odgovorni za ratni zločin nad pripadnicima JNA u koloni napadnutoj u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992.

Međutim 20. novembra 2018. godine Tužilaštvo BiH donosi odluku da se Naredba o obustavi istrage o dešavanjima u Dobrovoljačkoj od 17.01.2012. godine stavlja van snage u odnosu na pet osoba i naređuje ponovno otvaranje istrage.

Do sada još niko, ni od domaćih ni međunarodnih sudova, nije proveo istragu vezano za otmicu prvog predsjednika nezavisne države Republike BiH Alije Izetbegovića, iako postoji na stotine dokaza o tome ko su planeri i počinioci.

RBiH je dobila 6. aprila 1992. godine međunarodno priznanje, kada ju je Evropska zajednica, preteča Evropske unije priznala kao samostalnu i nezavisnu državu u njenim postojećim granicama. Priznanjem BiH, ona je postala subjektom međunarodnog prava. Priznanje iz Brisela, potaklo je i Sjedinjene Američke Države da priznaju nezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu. Priznanje iz Vašingtona stiglo je dan kasnije, 7. aprila.

Međutim, ni ta činjenica nije zaustavila komandanta Sarajevskog korpusa bivše JNA generala Vojislava Đurđevca da 2. maja zarobi predsjednika Izetbegovića, te da ga sutradan u Dobrovoljačkoj ulici razmijeni za Kukanjca i ostale pripadnike JNA.

– Alija, zašto ti ne dođeš u Predsjedništvo?, pitao je tog 2. maja 1992. Ganić Izetbegovića u telefonskom razgovoru.

– Zato što mi ne daju da dođem. Ja sam ovdje prisilno doveden u Lukavicu. Ja sam ovdje zarobljenik- kazao je Izetbegović.

General Đurđevac nikada nije procesuiran iako je aktivno učestvovao u agresiji na BiH. Đurđevac je imao naređenje da likvidira Izetbegovića, a u tom slučaju već pripremljen za preuzimanje vlasti bio je izdajnik i osuđeni ratni zločinac Fikret Abdić.

IZVORFAKTOR
Prethodni članakMIROGOJSKE PRIČE BOSANSKE: Zikr okružen katoličkim grobnicama
Naredni članakDanis Tanović pravi film o ćevapima i svađi dvojice ćevabdžija

Podržite nas!


Ovaj prozor će se zatvoriti za 70 sekundi