Asim Kulenović: Prioritet bi trebalo biti ujedinjenje svih bošnjačkih asocijacija kako bismo došli do saborskog predstavnika

Ja se uopće ne slažem s terminom “integracija”. U Sisku žive Bošnjaci već četiri ili pet generacija, što znači da smo stoljetni ovdje. O kakvoj onda integraciji govorimo?! Dolazimo iz istog govornog područja, istog obrazovnog sistema, porijeklom smo iz istih matičnih država. Svako zna šta je jastuk, avlija, baklava... Napomenuti je da imamo dobar broj visokoobrazovanog kadra koji je na zavidnim položajima u Gradu Sisku, pa i šire. Ne smije se zaboraviti da je ogroman broj nas Bošnjaka učestvovao i u Domovinskom ratu i da je izvjestan broj dao ono najdragocjenije – svoj život. Zato je tu moja prva rečenica

Središnji informativni portal Bošnjaka u Hrvatskoj Novi Glas u periodu koji slijedi objavljivat će intervjue s predstavnicima Vijeća bošnjačke nacionalne manjine u lokalnim zajednicama, ali i drugim predstavnicima Bošnjaka iz različitih dijelova zemlje. Cilj ovih razgovora jeste prije svega upoznati Bošnjake u Republici Hrvatskoj, ali i Bosni i Hercegovini, o tome kako druga najmnogobrojnija nacionalna manjina u ovoj državi živi, kako su zastupljeni u lokalnim vlastima te koji su problemi s kojima se susreću.

O stanju Bošnjaka u Sisku razgovarali smo s predsjednikom Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Siska Asimom Kulenovićem.

Koliko ste zadovoljni sastavom Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Siska u ovom mandatu?

Možda je prerano govoriti o tome da li sam zadovoljan jer je tek počeo s radom novi sastav. Izgledi su da bi ovo mogao biti dobar sastav Vijeća što se tiče i  intelektualne i dobne strukture. Razlog takvog stanje jeste to što smo prvi put izašli s jedinstvenom listom svih bošnjačkih asocijacija nadajući se da su predloženi najbolji kadrovi. Sudeći prema prvim sjednicama, jako sam optimističan. Vijeće inače radi kroz nekoliko komisija i, vodimo li se izborima i prvim rezultatima, možemo biti zadovoljni.

Koji su prioriteti Vijeća u ovom mandatu?

Prioritet Vijeća je taj da Vijeće usmjerimo u pravom smjeru – u pravcu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina Republike Hrvatske. To kažem iz tog razloga što smo imali posljednjih godina turbulentno razdoblje misleći na probleme izazvane koronavirusom i probleme izazvane zemljotresom. Tada je Vijeće radilo u znatno otežanim uslovima. Bolje rečeno, radilo je ono što je bio prioritet.

Postoji li najava nekih projekata koje ćete održati/realizirati u budućem periodu?

Kad bi se realizirao zacrtani plan i program, bili bismo i više nego zadovoljni, ali to sve zavisi i od finansija. Znate da se Vijeće finansira iz gradskog budžeta i da su sredstva ograničena. Prioritet svakog Vijeća bošnjačke nacionalne manjine trebalo bi biti ujedinjenje sa svim bošnjačkim asocijacijama kako bi došli do svog saborskog predstavnika, a što se tiče Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Siska kako doprijeti do Bošnjaka muslimana u Gradu Sisku i objasniti im da ne budu opredijeljeni kao Ostali. To je jedan od većih problema s kojima se susrećemo. Prema našim spoznajama, imamo veći broj takvih koji se nisu izjasnili kao Bošnjaci. Napomenuti je da baš nemamo neke velike podrške ni od koga, a posebno ne od onih koji bi to trebali pružiti.

Koji su problemi Bošnjaka Vašeg lokalnog područja?

Još jedan od problema je kako zadržati Bošnjake od iseljenja, to je jedan od krucijalnih problema. Odlazimo u naprednije zapadne zemlje radi bolje zarade i egzistencije, a tu smo nemoćni. Pokušavamo pomoći oko kurseva prekvalifikacija i samozaposlenja, a vidjet ćemo koliko ćemo uspjeti.

Kakva je saradnja s nadležnim institucijama lokalne i regionalne samouprave?

Saradnja s lokalnom zajednicom je zadovoljavajuća. To više zavisi od nas nego od lokalne samouprave. Ako na nečemu insistiramo, moramo u tome i uspjeti. Lokalna zajednica ima svojih lokalnih problema, a ako ne insistirate na svojim neće vas se niko sjetiti. Napomenuti je da pri Gradu Sisku postoji komisija za manjinska pitanja, gdje iznosimo svoje zahtjeve i tražimo njihovu realizaciju.

Kakvi su odnosi s ostalim nacionalnim manjinama, ali i s većinskim narodom u Republici Hrvatskoj?

Odnos s drugim nacionalnim manjinama je korektan. Ako slučajno ima nekakvih problema jedna manjina, to se reflektira i na ostale tako da je poželjno da sarađujemo i tražimo izlaz iz takvih situacija. U Gradu Sisku još djeluju dva vijeća – srpsko i romsko – te predstavnici albanske i češke manjine.

Odnos s većinskim narodom je dobar. Ne vidim nikakvog razloga da tako ne bi trebalo biti. Treba znati da je Sisak industrijski grad, da je naseljen iz raznih krajeva i okolica i da svi dijelimo i dobro i zlo podjednako. Niko nikome ne smeta, oslonjeni smo jedni na druge te smo svjesni da je život nemoguć jednih bez drugih.

Koliko su Bošnjaci integrirani u zajednicu kada je riječ konkretno o lokalnoj sredini iz koje dolazite?

Ja se uopće ne slažem s terminom “integracija”. U Sisku žive Bošnjaci već četiri ili pet generacija, što znači da smo stoljetni ovdje. O kakvoj onda integraciji govorimo?! Dolazimo iz istog govornog područja, istog obrazovnog sistema, porijeklom smo iz istih matičnih država. Svako zna šta je jastuk, avlija, baklava… Napomenuti je da imamo dobar broj visokoobrazovanog kadra koji je na zavidnim položajima u Gradu Sisku, pa i šire. Ne smije se zaboraviti da je ogroman broj nas Bošnjaka učestvovao i u Domovinskom ratu i da je izvjestan broj dao ono najdragocjenije – svoj život. Zato je tu moja prva rečenica.

Imate li komunikaciju s maticom – BiH?

Komunikacija s matičnom državom je jako loša. Moram reći da smo pokušavali stupiti u kontakt i s Federacijom BiH, i s gradovima, i s općinama iz kojih imamo veći broj Bošnjaka, ali sve se temeljilo na ličnoj inicijativi. Dobio sam dojam da nam poručuju da ih pustimo na miru i da oni imaju i svojih problema. Vijeća nisu stranački obojena, vijećnik može biti pripadnik bilo koje stranke, ali njegovo opredjeljenje mora biti dobrobit Bošnjaka. Vijeće ne smije biti servis niti jedne stranke, a to tako izgleda ne ide. To govori u prilog tome da nismo imali niti jednu jedinu zvaničnu posjetu niti jednog jedinog dužnosnika iz BiH. Mnogi Bošnjaci imaju dvojna državljanstva, pa kada su izbori pojavi se pokoji drugorazredni političar da agitira. Šta je s kulturom, tradicijom, običajima upoznavanja s aktuelnostima?! Možda se sve ovo nekome neće svidjeti, ali to je moje stajalište o ovoj temi.

Prethodni članakU Zagrebu se sastali ambasadori BiH i Turske Elma Kovačević-Bajtal i Yavuz Selim Kiran
Naredni članakOtvorena izložba fotografija djela književnika Ahmeda Muradbegovića u Kinu Valli