Kako je glasao Zagreb?
U gradu Zagrebu na nedavno održanim izborima pravo glasa imalo je 4.311 Bošnjaka. Njih više od 25 posto, tačnije 1.070, iskoristilo je svoje pravo i izašlo na izbore. Rekordan je to izlazak na birališta Bošnjaka u Zagrebu. U tablici ispod prikazano je kako se ta izlaznost kretala kroz godine.
Godina / Broj glasova
| 2003 | 489 |
| 2007 | 597 |
| 2011 | 576 |
| 2015 | 653 |
| 2019 | 981 |
| 2023 | 1070 |
Ovakva izlaznost rekordna je i za Zagreb i za Hrvatsku kada je riječ o svim nacionalnim manjinama, ne samo o bošnjačkoj. Primjera radi, u gradu Zagrebu iduća po broju izlaznosti je albanska nacionalna manjina sa 633 birača. Kada je pak riječi o cijeloj Hrvatskoj gledajući bošnjačku nacionalnu manjinu, u Zagrebu je izašlo čak 47 posto birača bošnjačke nacionalne manjine! Kada zbrojimo izlaznost u Zagrebačkoj, Sisačko-moslovačkoj, Karlovačkoj, Varaždinskoj, Primorsko-goranskoj, Brodsko-posavskoj, Zadarskoj, Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji dobijemo brojku od 1.203 birača. To znači da je polovina birača bila u gradu Zagrebu, što je negdje približno i trenutnoj statistici u popisu birača. Ovo samo dokazuje važnost koju grad Zagreb ima i u kontekstu parlamentarnih izbora.
Tri liste- dva cilja
Na izbore u Zagrebu izašle su tri liste. Prvu listu, na kraju i pobjedničku, predvodilo je Bošnjačko nacionalno vijeće i Bošnjačke nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju. Čelnici dviju navedenih udruga Armin Hodžić i Adis Keranović uspjeli su u onome što se do prije par godina činilo nemoguće. Sastavili su listu koja je bila miks ljudih različitih profila i zanimanja. Nekoliko kandidata bili su pravi “kapitalci” i imena afirmirana u zajednici poput Seada Alića i Ismeta Kurtovića. S druge strane, postojao je ponovno i dio ljudi koji su javnosti bili anonimni.
Drugu listu činila je udruga “Bošnjački divan” koja je osnovana netom prije izbora. Čelnik ove udruge postao je Harun Omerbašić, bivši predsjednik Vijeća u mandatu 2015-2019. te bivši savjetnik gradonačelnika Milana Bandića. Ta lista okupljala je dugogodišnje članove Vijeća poput Kemala Bukvića i Ekrema Bećirevića, koji su od prvog dana bili članovi Vijeća. Osim njih, lista je okupljala i osobe koje je Armin Hodžić iz nekog razloga u određenom momentu prekrižio. Očigledna strategija bila je da će ti ljudi “odnijeti” određeni broj glasova listi BNV-BNZ i možda donijeti prevrat u odnosu na 2019. godinu.
Treću listu činila je koalicija BKUD “Sevdaha” i rehabilitiranog Bošnjačkog nacionalnog savjeta predvođenog Berminom Meškićem. Lista je jednim dijelom bila sačinjena od ljudi poznatih u zajednici poput poduzetnika Emira Vikala ili profesora Emira Kazaferovića te jednim dijelom ljudi nepoznatih široj javnosti. Zanimljiva je bila taktika prikupljanja glasova ove liste. Naime, u kampanji je dizajnirala identičan šalabahter s brojevima kao što je to napravila lista BNV-BNZ. U nastavku možete vidjeti koliko je dizajn bio sličan i mogao prouzrokovati zabunu.
Upravo tako dizajniran šalabahter kandidati liste “Sevdah”-BNS dijelili su na ulazu ispred biračkih mjesta vjerovatno očekujući kako će birači njihov šalabahter poistovijetiti s onim BNV-BNZ liste.
Možemo reći da su ove tri liste imale dva cilja. Lista BNV-BNZ imala je za cilj uspostaviti potpunu dominaciju u Zagrebu i pokazati svoju snagu. S druge strane, druge dvije liste imale su za cilj detronizirati Armina Hodžića s čela Vijeća, što su otvoreno i propagirali u svojim medijskim istupima. U jednom trenutku početkom kampanje, s obzirom na isti cilj ove dvije liste, pregovarale su o zajedničkom izlasku na izbore, što je na kraju propalo.
Šokantni rezultati
Rezultati izbora u Zagrebu možemo reći da su dobar dio javnosti šokirale. Naime, lista BNV-BNZ osvojila je svih 25 mandata i to u vrlo oštroj konkurenciji koju smo ranije i opisali. Pored toga, zvuči šokantno da je posljednji kandidat koji je ušao u Vijeće Osman Tokić imao 470 glasova, što je 185 glasova više od Haruna Omerbašića koji je ostao na 285 glasova.
Osim navedenog, lista BNV-BNZ pobijedila je na svih 11 biračkih mjesta u Zagrebu, a u nekima je poput Pešćenice, Trnskog i Sesveta dobivala 80, pa i do 90 posto glasova. Na svih 11 biračkih mjesta prvi izbor je bio Armin Hodžić.
Možda i ponajveći debakl doživio je Bermin Meškić koji je “zapeo” na svega 228 glasova, čime je zauzeo 41. mjesto po broju glasova. Bolji je to rezultat od 2019. kada je Meškić bio 50. po broju sa 170 glasova. Ali bolan je to udarac za ambicioznog Meškića jer se pokazalo da ne može u Zagrebu gdje i živi animirati dovoljan broj birača. Usporedbe radi, ostao je 242 glasa udaljen od ulaska u Vijeće, a čak vrtoglavih 362 od prvog Armina Hodžića!
Osim rezultata, veću blamažu Meškić je doživio nakon izbora žaleći se Državnom izbornom povjerenstvu, a nakon toga i Ustavnom sudu RH kako su izbori bili neregularni te je tražio ponovno održavanje istih. Dakako, obje institucije odbacile su žalbe uz napomenu kako nije ponuđen niti jedan dokaz takvih tvrdnji te da iste predstavljaju subjektivne procjene podnosioca žalbi. Teško je povjerovati da je Meškić po struci pravnik jer je njegova žalba teško čitljiva i pomalo nevjerovatna. Pored toga, sadržajem se izložio mogućnosti tužbi za klevetu jer su navodi u žalbi ako su tačni kaznena djela za koja su predviđene i zatvorske kazne. Ipak, najveći udarac za Meškića je podsmijeh unutar zajednice i slika kako je riječ o čovjeku nedoraslom za bilo kakve ozbiljnije uloge.
Rekordi i razbijanje mitova
Na ovim izborima porušeno je nekoliko rekorda. Do 2023. rekordan broj glasova držao je Muhidin Alićehajić iz 2003. godine sa 390 glasova. Na ovim izborima svi kandidati liste BNV-BNZ porušili su taj rekord, i to za najmanje 80, a najviše 200 glasova. Sada je rekord izbora 590 glasova. Osim ovoga, ako na konstituirajućoj sjednici Armin Hodžić bude ponovno izabran za predsjednika Vijeća, postat će prvi čelnik u historiji Vijeća koji je odbranio mandat i dva puta zaredom postao predsjednikom.
Ovi izbori razbili su i mit kako Bošnjačko nacionalno vijeće ima dominaciju u samo jednom, onom istočnom dijelu Zagreba. Često su bili etiketirani kao grupa iz Kozari puteva i Petruševca koja pobjeđuje jedino na istoku. Činjenicom da su pobijedili zajedno s kolegama iz BNZ-a na svim biračkim mjestima pokazala je kako u ovom trenutku dominiraju cijelim Zagrebom. Dokaz tome je činjenica da sve i kada bi “Bošnjački divan” i “Sevdah”/BNS činili jednu listu ne bi se promijenio ishod izbora. Naime, lista BNV-BNZ u prosjeku je dobila 503 glasa, lista “Bošnjački divan” 242 glasa, a lista “Sevdah”/BNS 146. To znači da je zbroj prosjeka ove posljednje dvije liste 388, a prag ulaska u Vijeće bio je 470.
Zanimljivo je kako je lista BNV-BNZ pobjedu ostvarila već na samo dva biračka mjesta. Naime, kada bi se za njih računali samo glasovi na Pešćenici i Trnskom oni bi dobili 281 glas i time čak 23 vijećnika!
