DZS: Broj stanovnika Hrvatske u deset godina manji za 9,25 posto

Popis stanovništva 2021 (Foto Hina)

Prvi rezultati popisa stanovništva 2021. godine, koje je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio u petak, pokazuju da se u razdoblju od 2011. do 2021. broj stanovnika Hrvatske smanjio za 396.360 osoba, odnosno 9,25 posto, a pad broja stanovnika i kućanstava zabilježile su sve županije.

Prema prvim rezultatima, na dan 31. augusta 2021. ukupan broj stanovnika u Hrvatskoj iznosio je 3.888.529 osoba. Broj kućanstva bio je 1.438.423, a stambenih jedinica 2.350.444.

Usporede li se ti podaci s konačnim podacima popisa iz 2011. godine, vidimo da se broj stanovnika smanjio za 9,25 posto, odnosno za 396.360 osoba, izvijestila je na konferenciji za novinare glavna direktorica DZS-a Lidija Brković.

Smanjen broj stanovnika i kućanstava, povećan broj stambenih jedinica

Broj kućanstava smanjen je za 5,31 posto, odnosno za 80.615 kućanstava, dok se broj stambenih jedinica povećao za 4,61 posto, odnosno za 103.534 stambene jedinice.

Od 2011. do 2021. broj stanovnika smanjio se za više od deset posto u 12 županija, broj kućanstava za više od deset posto u pet županija, dok se broj stambenih jedinica povećao za više od deset posto u četiri županije.

Vidljiv je pad stanovnika u svim županijama. Najmanji je u Gradu Zagrebu (2,54 posto, odnosno 20.073 stanovnika), Dubrovačko-neretvanskoj županiji (5,47 posto, 6.706 stanovnika) te u Zadarskoj županiji (5,69 posto, 9.677 stanovnika).

Najveći pad broja stanovnika bilježi Vukovarsko-srijemska županija, gdje je smanjen za 19,54 posto, odnosno za 35.083 stanovnika. Slijede Sisačko-moslavačka županija s padom od 18,49 posto, odnosno 31.890 stanovnika, te Brodsko-posavska županija gdje je zabilježen pad za 17,53 posto, tj. 27.793 stanovnika.

Broj kućanstava je također pao u svim županijama, a najveći se bilježi u Sisačko-moslavačkoj (14,70 posto), Vukovarsko-srijemskoj županiji (11,83 posto), Ličko-senjskoj županiji (11,23 posto).

Najmanji pad broja kućanstava je u Zagrebu (0,92 posto), Zadarskoj županiji (1,18 posto) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (1,54 posto).

Broj stanova je povećan u gotovo svim županijama, a najveći rast stambenih jedinica zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (12,54 posto) i Šibensko-kninskoj (11,75 posto). Pad je pak zabilježen u četiri županije, najveći u Sisačko-moslavačkoj (6,88 posto).

Smanjenje stanovništva zbog negativnog prirasta i migracija

Smanjenje broja stanovnika posljedica je prirodnog kretanja i migracija stanovništva.

U razdoblju od 2011. do 2020. godine prirodni prirast, odnosno razlika između rođenih i umrlih je -141.707 stanovnika, a ako se tome dodaju privremeni podaci za 2021. godinu, prirodni prirast je -164.641 stanovnik.

Migracijski saldo od 2011. do 2020. iznosi -111.922 stanovnika.

Upozoreno je kako je razlika u podacima kod smanjenja broja stanovnika, prirodnog prirasta i migracijskog salda metodološke prirode i pokazuje da se dio građana iselio iz Hrvatske, a nije odjavio svoje boravište i prebivalište.

Brković kaže kako je riječ o prvim rezultatima popisa koji su podložni manjim promjenama jer u idućem razdoblju slijedi detaljna obrada podataka.

Danas objavljeni podaci pokazuju samo ukupan broj stanovnika koji žive u Hrvatskoj, dok će se podaci o spolu i dobi, etnokulturnim obilježjima, pohađanju škole i razini obrazovanja, ekonomskim i drugim obilježjima objavljivati sukcesivno, svakih nekoliko mjeseci.

Hrvatska je dužna Eurostatu dostaviti konačne podatke 27 mjeseci od kraja referentne godine, ali DZS očekuje da će ih objaviti puno prije tog roka.

Brković je istakla kako je to bio prvi digitalni popis stanovništva u Hrvatskoj. Odluka je prethodila pojavi epidemije, ali se digitalizacija popisa, i to prvenstveno prva faza samopopisivanja koja je provedena putem sistema e-Građani, pokazala kao velika prednost u takvim okolnostima.

Mogućnost samopopisivanja iskoristilo više od 40 posto stanovnika

Mogućnost samopopisivanja iskoristilo je više od 40 posto stanovnika Hrvatske.

Popis je najopsežnije i najsloženije statističko istraživanje koje obuhvata tri jedinice – stanovništvo, kućanstva i stanove, a Brković je istakla kako je riječ o najbogatijem izvoru podataka o stanovništvu neke države i o uvjetima življenja.

“Podaci koji se prikupljaju nužni su za provedbu privrednih, socijalnih, demografskih, razvojnih i drugih politika i za brojna naučna istraživanja”, objasnila je.

Na popisu je angažirano gotovo 9.500 sudionika, a trošak popisa planiran je u državnom budžetu u iznosu od 170 miliona kuna. Na konferenciji je istaknuto kako su naknade isplaćene svim sudionicima popisa.