Euro podijelio zastupnike: Višestruka korist ili pad standarda?

Euro (Ilustracija Pixabay)

Vladin prijedlog o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatsku od 1. januara iduće godine podijelio je u srijedu saborske zastupnike – dok jedni u tome vide višestruku korist, drugi tvrde kako će to značiti dodatan pad standarda hrvatskih građana.

Prednosti od uvođenja eura vide Reformisti i HSLS, ali i HSS i SDP.

Ulazak u eurozonu, Hrvatskoj i njenoj ekonomiji pružit će ogroman kišobran u geostrateškoj poziciji u ovim turbulentnim i kriznim vremenima, rekao je Darko Klasić (HSLS).

Krešo Beljak (HSS) pozdravio je, kako kaže, “napokon” uvođenje eura.

“Ne smatram da je datum loš, nego da kasnimo zbog toga što Hrvatska kasni sa svim integracijama koje smo željeli”, ustvrdio je.

Nema dvojbe da je ulazak u eurozonu uspjeh svake zemlje, pa tako i Hrvatske, dodala je Anka Mrak Taritaš (Glas) koja se nada da će korist od uvođenja eura nadmašiti eventualne nedostatke.

U ovom trenutku, nemam razloga u to sumnjati, rekla je zastupnica i nabrojala koristi od uvođenja eura: uklanjanje valutnog rizika, smanjivanje troškova zaduživanja, niže troškove transakcija, poticaj izvozu i stranim ulaganjima.

“Ovo je najbolje što se Hrvatskoj moglo dogoditi”, saglasan je Boris Lalovac (Klub SDP-a).

Grozdana Perić (Klub HDZ-a) istakla je kako je riječ o procesu za koji se Hrvatska dugo pripremala, da Hrvatska provodi sve obaveze u skladu s rokovima i da je dosad ispunila sve uvjete, stabilnost cijena, tečaja i stabilnost javnih finansija.

Drugačije na uvođenje eura gleda Marijan Pavliček (HS), koji kaže da se ulaskom u eurozonu ništa neće promijeniti, „dapače, standard građana dodatno će pasti“.

Dokazano je, u svim zemljama koje su ušle u eurozonu u prvih nekoliko mjeseci, odnosno godinu dana, znatno su porasle cijene roba i usluga, a plate i penzije to nisu pratile i Hrvatska tu neće biti izuzetak, smatra zastupnik.

Upozorio je da će prosječna penzija biti 300 eura, a “vekna” hljeba euro i po, pa će penzioner deset posto penzije davati za hljeb.

“Dobro došli u Hrvatsku u Evropskoj uniji u 21. stoljeću”, rekao je.

I Zvonimir Troskot (Most) tvrdi da hrvatska ekonomija nije spremna za ulazak u eurozonu, da nije napravljena niti jedna ozbiljnija strukturna reforma, da Hrvatska ne povlači pravovremeno novčana sredstva iz EU, ne štiti poljoprivredno zemljište, nema fleksibilnu ekonomiju.

Kaže i da smo u zadnjih osam godina poklonili Njemačkoj 170 milijardi kuna jer smo „protjerali više ljudi nego Jugoslavija u 46 godina“.  Svakom novom recesijom, kada uđemo u europodručje, nastavit će se ubrzavati iseljavanje Hrvata u dijasporu, ustvrdio je.

Stephen Nikola Bartulica (DP) rekao je kako analiza pokazuje da euro služi jakim ekonomijama, državama poput Njemačke, Nizozemske, a upozorio je i na velike finansijske interese, pa i neodgovorno ponašanje nekih fondova i banaka unutar eurozone.

Kada se Grčka spašavala, na kraju je računica bila da ne smije napustiti eurozonu, jer su vlasnici grčkog duga njemačke i francuske banke koje ne bi preživjele taj šok, kazao je.