Evropa zatvorila svoja vrata

Veliki optimisti vide priliku u svakoj krizi, ali optimisti su vrsta koja je na rubu izumiranja u Evropskoj uniji. Svaki novi strukturalni šok ljulja temelje na kojima počiva suradnja između 27 zemalja, a ni koronavirus nije iznimka. Ono što EU sada pokušava učiniti, kasno i parcijalno, jeste ujednačiti i dovesti u red mnoštvo jednostranih odluka koje su države članice, svaka ponaosob, donosile kao bi se izborile s koronavirusom.

Jučer su čelnici vlada na sastanku videokonferencijom označili četiri polja djelovanja. Glavno od njih je zatvaranje vanjskih granica, mjera bez presedana, kojoj se dodaju napori za osiguravanje slobodnog kretanja medicinskog materijala i robe unutar Unije ali i zaustavljanje ekonomske krize.

Na kraju prioritet je i repatrijacija evropskih građana blokiranih u različitim dijelovima svijeta. Evropa želi spasiti svoje ljude. Primjer je 300 europskih državljana, uglavnom Austrijanaca, koji su u utorak prebačeni iz Maroka u Beč.

Ono što su čelnici vlada jučer formalizirali bilo je da zapečate svoje vanjske granice kako bi se pokušali zaštititi od koronavirusa. Iako se neprijatelj već nalazi unutar zidina, njih 27 žele izbjeći da im virus sada donose putnici iz inozemstva. Zbog toga su usvojili prijedlog koji je formulirala Evropska komisija i koji će sada svaka država primjenjivati ​​na svojim granicama.

Riječ je o najrestriktivnijoj zabrani putovanja u historiji Evropske unije. Na 30 dana je onemogućen prolazak ljudi. Samo će državljani EU, stanovnici i članovi njihovih porodica, diplomati i posebni slučajevi, poput liječnika i stručnjaka za borbu protiv virusa, kao i prijevoznici imati slobodan ulaz.

“Prioritet je mobilizirati se za zdravlje naših građana”, rekao je na kraju videokonferencije predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel. „Moramo se ujediniti u trenutku ozbiljne, iznimne krize. ”

Dogovoreno je politička odluka koju će svaka država primjenjivati. „Sa pravne strane to je koordinacija skupa nacionalnih odluka. Komunikacija u kojoj pozivamo šefove vlada da poduzmu ove mjere “, opisao je glasnogovornik Evropske komisije.

Evropa zatvara svoje vanjske granice, ali također vidi kako razne zemlje ponovno uvode unutarnje granice. Schengensko područje, koje je već bilo ugroženo tijekom migrantske krize 2015. godine, opet nije dio slobodnog prostora zbog ponovnog uspostavljanja kontrola na mnogim graničnim prijelazima.

Već je više od osam zemalja koje su podigle unutarnje granice unutar Schengena a ono što sada zabrinjava jesu poteškoće u prometu proizvoda koje proizvode ove kontrole.

„Ključno je da deblokiramo situaciju. Potrebna nam je ta roba “, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, referirajući se na prepreke koje postoje kada je u pitanju promet lijekova i drugih proizvoda. Zbog toga će se stvoriti brze trake za kamione kako bi se ubrzao njihov prijevoz.

“Neprijatelj je virus. Moramo se potruditi da zaštitimo svoj narod i ekonomiju”, rekla je Von der Leyuen koristeći ratni jezik. Rekla je da se nada da će Evropa vakcinu protiv virusa dobiti “prije jeseni”. To je izjavila nakon razgovora s direktorima njemačke kompanije koja je poprilično odmakla u naporima ka dobijanju vakcine.

“Rade na obećavajućoj tehnologiji za razvoj vakcine protiv koronavirusa”, rekla je predsjednica Evropske komisije o njemačkoj kompaniji kojoj je dodijelila potporu u iznosu od 80 miliona eura.

Izvor: Stav.ba

Prethodni članakZbog čega Evropa za BiH traži dlaku u jajetu
Naredni članakHDZ i MOST su se dogovorili, a što je s hrvatskim Bošnjacima