FAJON: Svaka ideja o postavljanju i pomicanju granica predstavlja izuzetno opasan potez

Na sesiji "Kruga 99" o temi ”Odnos EU institucija prema BIH i ostalim državama Zapadnog Balkana u savremenom kontekstu“, govorila je Tanja Fajon, zastupnica u Evropskom Parlamentu iz Slovenije

Svaka ideja o postavljanju i pomicanju granica između zemalja, posebno u BiH, koja je pretrpjela najveću štetu poslije raspada Jugoslavije, predstavlja izuzetno opasan potez rečeno je na redovnoj sesiji “Kruga 99” održanoj u online formatu u nedjelju.

O temi ”Odnos EU institucija prema BIH i ostalim državama Zapadnog Balkana u savremenom kontekstu“, govorila je Tanja Fajon, zastupnica u Evropskom Parlamentu iz Slovenije.

Fajon je tom prilikom naglasila da od početka svoje karijere u Evropskom parlamentu podržava proširenje Evropske unije (EU) na zemlje Zapadnog Balkana i aktivno radi na tome već duže od 10 godina.

”Uvjerena sam da jedino jasna evropska perspektiva može mirnim putem riješiti probleme parcijalnih interesa u regionu i ojačati saradnju i suživot. Narod regiona zaslužuje sigurnost, napredak i stabilnost na svim nivoima”, kazala je Fajon.

Kada je u pitanju BiH, Fajon je podsjetila, kako je riječ o posebnoj državi s kompleksnim političkim sistemom.

”Zato je u kontekstu pristupa EU jako bitno da razumijemo dinamiku odnosa na lokalnoj i regionalnoj ravni. Postkomfliktna obnova BiH je obilježena utjecajima međunarodne zajednice, a važno je reći da je proces uspostavljanja funkcionalnih institucija često bio predmet eksperimentiranja i improvizacije, nažalost”, rekla je Fajon.

Dodala je kako se ovo drugo i dalje događa zbog podjele lokalnih aktera, jer je teško postići konsenzus i donijeti odluku koja bi bila usmjerena na opće dobro građana BiH, a ne samo interese pojedinaca ili političkih elita.

”U prošlosti međunarodna zajednica i EU su pokazale da u nekim slučajevima nisu razumjeli ili razmatrali kontekst regionalne historije, kulturne tradicije što u velikoj količini određuje odnose između stanovnika i njihovih političkih predstavnika“, rekla je Fajon.

Dodala je kako su iskustva iz prošlosti tu da se iz njih uči te je potvrdila da EU razumije Zapadni Balkan kao izuzetno značajnu i perspektivnu regiju

”Angažman je potreban kako na strani EU, kao i na strani lokalnih aktera. Iko je vrijeme pandemije donijelo dodatne izazove cijelom svijetu, angažovanje Unije prema zemljama Zapadnog Balkana se nikako nije smanjilo“, rekla je Fajon.

Dodala je kako to ne znači da saradnju ne treba konstantno unapređivati.

”Proces proširenja funkcionira preko različitih delegacija, u njihovom interesu, moraju biti građanske, stabilne i bezbijedne države Zapadnog Balkana”, kazala je Fajon.

Dodala je kako u izvještajima Evropske komisije zabilježeni su rezultati napretka svih zemalja.

”Jasno je da u cijelom regionu ima još mnogo posla, zato fokus mora da bude na zajedničkoj borbi protiv korupcije, kriminala i kršenja ljudskih prava. Razumijem povećano nepovjerenje koje postoji između građana i institucija, jer u Evropi više se puta mnogo obećavalo, a na kraju nisu održana sva obećanja. Ljudi zaslužuju, brži i konkretniji proces pristupanja EU. Od suštinskog je značaja da se počnu pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, dvije zemlje su ispunile uslove i ne smiju da postanu taoci interesa“, rekla je Fajon.

Osvrnula se i na činjenicu da se BiH trenutno suočava s teškom humanitarnom krizom kada je riječ o migracijama pogotovo u vrijeme pandemije, te u tom kontekstu, smatra da bi se u sklopu cijele EU trebali naći kompromise i s konkretnim akcijama situaciju riješiti što prije je moguće.

Vjeruje kako je suočavanje s migrantskom krizom veoma kompleksno te situacija u kojoj se trenutno nalazi BiH, nezahvalna.

”U ovom trenutku je potrebno još mnogo operativne pomoći, komunikacije sa vlastima i mnogo volje u predanosti političkih lidera”, rekla je Fajon.

Smatra kako finansiranje EU nema smisla bez nadgledanja, a s druge strane, jako je bitno da novac namijenjen migracijama ide u prave ruke, odnosno da se ljudima omogući normalan smještajte zaštite ljudska prava i slobode.

Smatra i da je potrebno usvojiti plan na nivou cijele države za upravljanje migracijama, te u EU s pravednim dijeljenjem odgovornosti širom zemlje, uključujući Federaciju BiH i Republiku Srpsku.

Govoreći o potencijalnim rješenjima, Fajon je kazala kako uloga Unije i pomoć na svim nivou i komunikacija. Dodala je kako lokalne vlasti trebaju tražiti pomoć kada im treba uključujući ostale organizacije na području migracija koje djeluju u BiH.

Dodala je i kako je potrebno svakodnevno znati koliko je osoba koje traže azil, koliko osoba boravi u napuštenim objektima i šumama, te gdje dolazi do povrede ljudskih prava kako bi se odmah reagiralo i pomoći, kako tražiocima azila tako i državi.

”EU podupire razvoj djelotvornijih strategija integracije, ali situacija nije ujednačena u svim državama članicama. Ovo je samo jedno područje gdje je moguće pojačati ulogu EU u BiH. Bitno je raditi na svim reformama koje vode ka funkcionalnijim institucijama i poštovanju vladavine prava. U ovom kontekstu je bitno naglasiti provedbu relevantnih odluka Evropskog suda za ljudska prava kako bi se riješila aktuelna politička diskriminacija, važnog dijela stanovništva BiH“, rekla je Fajon.

Na lokalnom i regionalnom nivou imalo bi smisla ispitati zajedničke izazove.

Fajon smatra kako je potrebno održavati što više javnih rasprava sa stručnjacima, analitičarima, predstavnicima civilnog društva, a u cilju poboljšanja svih stanovnika BiH.

Dodala je kako odnos institucija i lokalne vlasti recipročni proces te da svako treba obavljati svoj dio posla, a uloga EU je pomoć na svim nivoima i komunikacija između lokalnih, evropskih i međunarodnih institucija.

”Ovo je posebno važno naglasiti u savremenom kontekstu, jer nas čeka i proces oporavka od pandemije COVID-19. Razumijem povećano nepovjerenje u zemljama regiona. Zato je odgovornost naša zajednička, odgovornost svih političkih lidera da to povjerenje gradimo zajedno. Ljudi zaslužuju brži i konkretniji proces pristupa EU. Od suštinske je važnosti početi pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom”, ponovila je Fajon.

Komentirala je i slučaj ”non paper”, koji je u posljednje vrijeme aktuelan u regiji, a odnosi se na BiH.

Dodala je kako je riječ o osjetljivoj temi.

”Svaka ideja o postavljanju i pomicanju granica između zemalja, posebno u BiH, koja je pretrpjela najveću štetu poslije raspada Jugoslavije, predstavlja izuzetno opasan potez. Ovakvi dijalozi nas vraćaju u prošlost. Trenutno trebamo razmišljati o rješenjima koja će učiniti BiH funkcionalnom zemljom i sa pridruživanjem EU, granica treba da postane simbolična”, mišljenja je Fajon.

Dodala je kako pred nama nisu najjednostavnija vremena, ali vjeruje da su promjene na bolje moguće.

Osvrnula se i na druge zemlje Balkana, ističući kako je potrebno unaprijediti komunikaciju i postići pozitivne rezultate kao što je urađeno u prošlosti kada je omogućeno putovanje bez viza u Schengen zonu, građanima Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije od decembra 2009., a BiH i Albanije od novembra 2010. godine.

”Pozitivne prakse su rezultati dijaloga, rada i truda, kako na strani država tako i EU“, rekla je Fajon.