Velika groznica, intenzivna glavobolja, iritativni kašalj, crvenilo ždrijela, bolovi u mišićima i intenzivna žeđ. Na ovaj su način opisani simptomi azijske gripe koja je u oktobru 1957. pogodila nekoliko zemalja Evrope i uzrokovala u samo tri godine 1,1 miliona smrtnih slučajeva širom svijeta.
“Ta pandemija, koja je također došla iz Kine, paralizirala je našu zemlju. Uprkos tome, ostala je nepoznata i o njoj nema tragova u medicinskim dosjeima”, kaže Anton Erkoreka, stručnjak za historiju bolesti i direktor Muzeja Baskije. I tada, kao i danas, gripa je prekinula fudbalska prvenstva u evropskim zemljama. Dvadesetog oktobra 1957. godine donesena je odluka o prekidu lige jer je 99 igrača raznih klubova imalo gripu.
Prema istraživanju Međunarodnog centra “Fogarty”, Španija je i tada bila jedna od evropskih zemalja koje su 1957. godine bile najviše pogođene azijskom gripom. Stopa smrtnosti bila je dvostruko veća od one u Engleskoj i nadmašile su je samo Grčka, Jugoslavija, Portugal i Mađarska.
Najgori su prošli, prema tekstu koji je 2016. objavio Univerzitet u Oxfordu, Brazil, Paragvaj, Čile i zemlje u srcu Afrike. Nazvana je azijskom jer su ljudi koji su umirali bili potpuno žuti.
U tim godinama još uvijek nije bilo određenih vakcina protiv virusa gripe, pa niko nije znao šta je u onima koje su davane oboljelima. Kasnije se saznalo da se penicilin pokazao najboljim u borbi protiv epidemije. Evropom je vladao ogroman strah koji su prenosili mediji.
Na svu sreću, azijska gripa ostala je “na pola puta” jer ni na koji način nije ostavila posljedice niti je bila toliko ozbiljna kao ona iz 1918. godine. Građanima je preporučeno da ostaju kod svojih kuća, te da piju vruće mlijeko s konjakom i aspirine.
Izvor: Stav.ba
