Predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Siniša Hajdaš Dončić (SDP) u srijedu je poručio da za Hrvatsku nema neposredne ratne ugroze te pozvao premijera da javnost obavijesti o hrvatskim energetskim i prehrambenim zalihama.
“Prihvatili smo izvješća SOA-e i VSOA-e o njihovom radu u 2021. godini, s posebnim oprezom na stvari koje se događaju u okruženju Republike Hrvatske, a i reperkusijama aktuelne rusko-ukrajinske krize. Važno je da ne postoji neka neposredna vojna ili ratna ugroza Republike Hrvatske, a nadam se da će tako i ostati”, kazao je Hajdaš Dončić novinarima nakon rasprave o radu tih obavještajnih agencija.
Naglasio je da su službe odradile vrlo dobar posao i brinu o vanjskoj i kibernetičkoj sigurnosti na zadovoljavajućoj razini.
Što se tiče vojne sigurnosti, Hrvatska je članica NATO saveza, i to nas obavezuje. Kao što obavezuje nas, primjerice, u baltičkim zemljama, tako i baltičke zemlje obavezuje eventualna ugroza u Hrvatskoj, i s te strane možemo biti potpuno sigurni, poručio je.
Premijer i ministar trebaju jasno reći kakve su i kolike rezerve nafte i plina te pšenice i kukuruza
“Ono što se može otvoriti je pitanje energetske sigurnosti i sigurnosti hrane, a to bi trebali premijer i ministar gospodarstva građanima jasno reći šta je s našim rezervama plina i nafte, šta je s pšenicom, kukuruzom i hranom općenito, i može li se Hrvatska i koliko mjeseci unaprijed nositi dođe li do daljnjih turbulencija u svjetskim dobavnim lancima energije i hrane”, rekao je.
To su, kaže, ključna pitanja današnje sigurnosti, i to manje vojne sigurnosti. Više se države u 21. stoljeću moraju boriti da budu energetski dostatne, da imaju alternativne pravce, da imaju sigurnost dotoka hrane.
Što se tiče situacije na Balkanu, Hajdaš Dončić je poručio da tu nema nekog prevelikog sigurnosnog rizika. Naravno, dodao je, da moramo promatrati šta se događa u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Srbiji, ali neke neposredne opasnosti za sada nema i nadamo se da će tako i ostati.
Ustvrdio je da u ovim vremenima ima i više kibernetičkih napada, ali, kako je dodao, službe su razvile svoje sisteme i mogu se uspješno nositi s tim izazovima 21. stoljeća.
Napomenuo je da u kibernetičkom prostoru treba više ulagati u prostor u kojem se barata s podacima koji se tiču nacionalne sigurnosti tako da bude kompletno zaštićen te je naglasio da su to izazovi s kojima se vojnoobavještajna i sigurnosna agencija nose, “a u budućnosti će se morati i više nositi”.
