Magistar islamskih nauka Senad ef. Hevešević tri godine je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Osijek. U razgovoru za Index.hr govorio je više o situaciji u Afganistanu, ali s posebnim naglaskom na vjerske, ali i političke silnice, dakle prilike i izazove u ovoj državi kroz kontekst talibana, odnosno njihovog zauzimanja zemlje.

“Dogodio se snažan “reality check””

Počeo je s pitanjem dolaska Amerikanaca, kroz kontekst mira koji se tako tamo propagirao.

“Prisustvo međunarodnog faktora može donijeti određene koristi, u najmanju ruku u ulozi facilitatora dijaloga o budućnosti, ali je važno naglasiti da treba obratiti pozornost na stil ponašanja tog međunarodnog faktora. Trenutna situacija u Afganistanu je plod specifičnih povijesnih okolnosti unazad najmanje četrdesetak godina gdje su se susretale hladnoratovske sile uz kasniji vrhunac nakon 11. rujna 2001. godine. U tom kontekstu je zanimljiva izjava predsjednika SAD-a Bidena gdje kaže kako misija u Afganistanu nikad nije bila izgradnja države, već je cilj bio vrlo određen: borba protiv Al-Kaide, uklanjanje terorističke prijetnje i hvatanje odgovornih osoba poput Bin Ladena”, kazao je on.

“Ovakav ‘neidealistički’ narativ o Afganistanu nije nešto što je dominiralo kroz posljednjih dvadeset godina i upravo tu se dogodio snažan ‘reality check’ za sve one koji su očekivali drugačiji rasplet situacije. Tako da, ako nastavimo u istom tonu, ako situaciji pristupimo kroz prizmu realnosti političke i društvene situacije, možemo bolje razumjeti što se događa u Afganistanu, tom specifičnom teritoriju gdje se susreću brojne plemenske, vjerske, nacionalne i druge identitetske komponente koje često promaknu onima koji organiziraju prisustvo međunarodnog faktora”, rekao je Hevešević.

O razumijevanju pojave talibana u širem smislu

Odgovorio je na pitanje tko su talibani, primarno kroz vjerski aspekt.

“U užem doktrinarnom smislu, talibani slijede hanefijsku pravnu školu unutar šerijatske pravne tradicije, obrazovani su i formirani u tradicionalnim vjerskim školama vezanim uz Deobandi pokret, i to na području koje obuhvaća istočni i jugoistočni dio Afganistana te Pakistan. Kako razumjeti tu pojavu u širem smislu? Talibani su suvremeni izraz misli koja se pojavljuje unutar povijesnih događaja, a koji od vremena sredine 19. stoljeća naovamo nudi svoje viđenje življenja vjere u modernom svijetu”, dodaje.

“Taj izazov modernosti koji je postavljen pred muslimanski svijet u kontekstu kolonijalizma i drugih pojava izrodio je različitim vrstama odgovora. Jedan od tih odgovora su i pokreti revivalističkog karaktera koji streme ka tome da ožive njihovu vrstu razumijevanja vjerskog života kakav je bio u vrijeme poslanika Muhammeda u 7. stoljeću, a među radikalne oblike tih pokreta spadaju talibani”, precizirao je.

“Kur'an jasno ističe da u vjeri nema prisile”

Index hr. je zanimalo kako on kao musliman, onaj koji propovijeda vjeru, gleda na njihovo tumačenje Kur'ana, općenito dakle na tumačenje vjere koje uključuje nasilje.

“Tako postavljeno pitanje jasno usmjerava odgovor: bez ikakve sumnje, svaka vrsta nasilja ili zločina je u potpunosti neprihvatljiva i takva vrsta tumačenja Kur'ana je, ustvari, u temeljnoj suprotnosti s učenjem Kur'ana. Tumačenje Kur'ana je vrlo ozbiljan posao, upravo iz razloga što je Kur'an temeljni izvor pravne tradicije muslimanki i muslimana, a najgora vrsta odnosa prema Kur'anu je njegova zloupotreba. Kao musliman, posebno sam osjetljiv na to”, dodaje.

“U nekoliko razgovora posljednjih dana sam istaknuo da je meni, kao vjerniku, u potpunosti neprihvatljivo da bilo tko, koristeći vjeru kao izliku, onemogućava, recimo, ženama normalno obrazovanje, posao ili izbor muža. Ti elementi, također, spadaju u jednu vrstu nasilja, a upravo tom segmentu se posvećuje mnogo pažnje u medijima ovih dana. Ne bih išao tako daleko pa apsolutno svo učenje i razumijevanje vjere kod talibana svodio na odnos prema ženama, ali smatram da je vrlo važno napomenuti ove stvari. Kur'an u svom nepromijenjenom tekstu kroz sva ova stoljeća jasno ističe da ‘u vjeri nema prisile’ i neprihvatljiva je bilo kakva mentalna akrobacija koja udara na temeljne vrijednosti koje šerijatska pravna tradicija čuva”, napomenuo je.

“Vlast ne postoji bez potpore u stanovništvu”

Pojavili su se konstrukti da je dio Afganistanaca jednostavno sklon tom talibanskom režimu, da im je tu prirodno stanište. Kako to komentira?

“Svaki teritorij ima svoje specifičnosti i Afganistan je mjesto susreta različitih plemena, grupacija unutar vjera, kao i različitih nacija. Očito je da postoji određeni broj ljudi koji su stali na stranu talibana jer nijedna vlast ne može postojati bez, u najmanju ruku, djelomične potpore u stanovništvu, bez obzira na to govorimo li o bilo kojoj parlamentarnoj demokraciji u svijetu, trenutnom Afganistanu, ili pak vremenu sredine 20. stoljeća i nacističkoj Njemačkoj ili fašističkoj Italiji. Afganistanski narod nalazi se u situaciji koja je dodatno zakomplicirana kroz protekla dva desetljeća jer su se, kroz određena postupanja, neka rješenja nametala odozgo u trenucima i na načine u kojima to baš nije dobro prihvaćeno” objasnio je.

“Ranije smo govorili o prisustvu međunarodnog faktora i tu je potrebno razumjeti da sva rješenja moraju biti prilagođena lokalnom kontekstu jer ako postupite suprotno, događa se inat ili okretanje jedinoj dostupnoj alternativi. Kroz posljednjih 20 godina Afganistanci su svjedočili cvjetanju korupcije, bogaćenju elita, brojnim lažnim obećanjima, a sve to je zasjenilo pozitivne pojave na terenu i usmjerilo određeni postotak ljudi ka onima koji nude alternativu, a to su, u ovom trenutku, talibani. Naravno, kako vidimo po posljednjim medijskim izvještajima, pripremaju se i druge vrste otpora te je vjerojatno da će se morati povesti društveni dijalog o budućem uređenju Afganistana”, njegove su riječi.

O šerijatu

Prešli smo na temu šerijatskog zakona i pitanje tumače li ga i talibani ispravno.

“Šerijatski zakon bi preciznije bilo imenovati šerijatskom pravnom tradicijom jer u tu tradiciju spadaju mišljenja, stavovi i tumačenje od sedmog stoljeća do našeg vremena, širom svijeta i u brojnim različitim kontekstima. Ta tradicija u svojim temeljima, Božjoj knjizi Kur'anu i sunetu (praksi) poslanika Muhammeda, čuva društvo i pojedinca kroz slobodu i sigurnost. Ranije smo govorili o vrstama zloupotrebe tumačenja Kur'ana, pa je isti slučaj i sa tradicijom šerijata”, objasnio je.

“Dvije su točke u kojima dolazi do nerazumijevanja šerijata, a koje su važne u temi našeg razgovora, a to su: spajanje kulturološke i običajne razine određenog geografskog prostora sa šerijatskom tradicijom, a između te dvije stavke se ne može staviti znak jednakosti. Ono što je običaj na nekom području ne može se smatrati obligatnim dijelom šerijata, a tu se može navesti primjer burke. Druga točka ili drugi problem je zloupotreba određenih elemenata šerijata u političke svrhe, pa se tako određene represivne mjere koje postoje u svakom pravnom sustavu koriste za obračun s neistomišljenicima, koristeći vrlo kreativne, ali pogrešne, načine tumačenja šerijata”, precizirao je osječki imam.

“Oni koji ovaj razvoj događaja tumače kao američki neuspjeh staju na stranu talibana bez dubljeg i zrelijeg razumijevanja situacije. Sasvim je prirodno i logično, imajući na umu događaje kroz posljednjih tridesetak godina, biti oprezan prema situaciji u kojoj talibani preuzimaju vlast. Treba pažljivo pratiti njihove poteze, njihov odnos prema grupama unutar samog Afganistana, prema njihovim ranijim saveznicima, prema novim, budućim saveznicima, kakav će odnos imati prema terorističkim aktivnostima i tako dalje”, dodaje.

“Nadam se da će talibani raznolikost što prije prigrliti”

U tom smislu Hevešević je komentirao dosadašnje ponašanje talibana.

“Najiskrenije se nadam da su znakovi koje šalju iskreni u iskazivanju otvorenosti za suradnju. Potrebno je razumjeti i poštovati specifičnosti afganistanskog društva te imati na umu talibane kao političku činjenicu, a zasigurno su evoluirali u shvaćanju svoje uloge te se nadamo da streme ka razumijevanju svrhe šerijatskih propisa i da će primjena zakona biti usmjerena ka boljitku cijelog afganistanskog društva. U svakom društvu kao što je afganistansko, neophodno je prihvaćanje raznolikosti i zaista se nadam da će talibani tu raznolikost prigrliti. Najveći razlog za to im može biti čak i njihov vlastiti interes jer će zasigurno daleko lakše sačuvati vlast, uspostaviti savezništva, umiriti pobune i pokrenuti ekonomiju ako budu pokazali određenu dozu fleksibilnosti”, kaže Hevešević.

“Razgovor je jedina alternativa”

Kako predviđate sudbinu Afganistana u budućnosti?

“Ako društveni dijalog bude dovoljno širok i ako dovoljno reprezentativni predstavnici različitih grupa budu uključeni u kreiranje budućeg ustava i društvenog uređenja, Afganistan može izbjeći građanski rat. Upravo o tome ovisi i snaga onih grupa koje će se buniti protiv talibana, a politička vizija i mudrost mogu dovesti do pozitivnog razvoja situacije. Uz sve navedeno, pozicioniranje različitih savezništava s dijelovima afganistanskog društva imat će određeni utjecaj, pa tako treba pratiti poteze čelnika država poput Pakistana, Kine, Saudijske Arabije, Turske te, naravno, SAD-a. Prvi potezi kroz sljedeće mjesece su vjerojatno dogovoreni kroz pregovore posljednjih godina i nadamo se da su u pripremi tih poteza uzete u obzir greške ranijeg vremena”, napominje.

Za kraj pitan je da li bi se sad uputio u Afganistan, nakon što su ga zauzeli talibani? Primjerice, predsjednik Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj muftija dr. Aziz Hasanović rekao je da bi on pošao.

“Ako čelnik Islamske zajednice u Hrvatskoj kaže da bi išao, tko sam ja da kažem išta drugačije? (smijeh). Šalu na stranu, u potpunosti se slažem s muftijom Hasanovićem jer, kako i on sam kaže, s puškom se probalo, nije uspjelo, pa se vraćamo na dijalog i razgovor. To je jedina kvalitetna alternativa, tu svakako ima prostora i svakako bih tu istaknuo jednu vrlo vrijednu stvar koja može biti smjernica: hrvatski vojnici koji su boravili u mirovnim misijama u Afganistanu bili su omiljeni kod lokalnog stanovništva, u onoj mjeri u kojoj to možemo reći. To nije slučajno i svakako nije samo zbog popularnosti naših nogometaša ili drugih sportaša, već zbog kvalitetne pripreme koja je uključivala pažljivo razmatranje i pripremanje za lokalni kontekst. Taj pristup može biti odličan primjer za to kako pristupiti dijalogu”, zaključio je za Index hr. magistar islamskih nauka i glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Osijek Senad ef. Hevešević.