Hrvatska dosad potrošila pola evropskog novca odobrenog za obnovu

Za obnovu javnih objekata i infrastrukture na području zagrebačkog i banijskog potresa dosad su po podacima resornog ministarstva ugovoreni projekti vrijedni 2,96 milijarde eura, a Hrvatska je od 1,03 milijarde eura koje joj je odobrio Fond solidarnosti Evropske unije dosad potrošila pola.

Hrvatska nešto više od milijardu eura iz Fonda solidarnosti EU-a treba iskoristiti do kraja juna, a dosad je predano zahtjeva za nadoknadu sredstava u vrijednosti od 513,7 miliona, što čini 51,22 posto ukupne alokacije.

Od toga su isplaćena oko 342,2 miliona eura ili 34,12 posto ukupne alokacije.

Podaci Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine pokazuju da je od 1.318 ugovornih projekata dosad završeno njih 569 od kojih se 257 odnosi na obnovu javnih zgrada, a ostali na mjere poput hitne sanacije, privremenog smještaja i finansiranja službi spašavanja.

U fazi izvođenja radova je 239 projekata obnove javnih zgrada, uključujući škole, bolnice, muzeje i sakralne objekte, te 111 projekata infrastrukture poput cesta i komunalne infrastrukture vrijednosti 1,8 milijardi eura.

Iz Fonda solidarnosti na raspolaganju je preostalo za iskoristiti 490 miliona pa će se razlika do ugovoreno iznosa finansirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i drugih izvora kao što su novi višegodišnji finansijski plan, državni i županijski budžeti, kažu u ministarstvu.

Kad je riječ o obnovi privatnih kuća i zgrada dosad je od građana zaprimljeno 31.318 zahtjeva, od kojih je obrađeno nešto više od 40 posto, a ugovoreni su radovi vrijedni 253,8 miliona eura.

Manje zahtjevna obnova koja se odnosi primjerice na dimnjake, stubišta i zabatne zidove završena je ili je u toku na 8.083 kuće ili privatne zgrade.

Zahtjevnija konstrukcijska obnova završena je ili je u toku na 49 zgrada. Izgrađeno je 11 kuća, a 95 ih je u izgradnji te je uklonjeno 911 kuća i zgrada.

Nabava 500 mobilnih kućica

Ministarstvo je nedavno pokrenulo i četiri postupka nabave za izradu projekta obnove konstrukcije zgrade za 88 oštećenih porodičnih kuća na sisačko-moslavačkom području te sedam postupaka nabave za izradu nalaza i projektne dokumentacije obnove za 336 oštećenih zgrada.

U savjetovanje je prije nekoliko dana upućena i nabava mobilnih kućica za privremeni smještaj korisnika kontejnerskog smještaja u kojem je još 2.400 porodica.

Postupak nabave odnosi se na 500 kućica veličine od 25 metara kvadratnih za jednu do dvije osobe te 35 metara kvadratnih za dvije do četiri osobe.

Ukupna procijenjena vrijednost nabave je 14 miliona eura.

Ministarstvo ističe da su u pripremi te nabave obavili istraživanje tržišta pri čemu su kontaktirali drvni klaster i proizvođače iz Hrvatske, ali i iz inozemstva.

Iako drvene kuće možda nisu toliko rašireni oblik stanogradnje, on je sve češći u brojnim zemljama. Riječ je o izuzetno kvalitetnom tipu gradnje, visokih ekoloških standarda, energetski jako učinkovitom. Osim toga, drvene kuće su puno otpornije na potres, kažu u ministarstvu.

Takva gradnja nije novost u Hrvatskoj s obzirom na to da je tradicionalno prisutna u Moslavini i Lonjskom polju, s tim da se ovdje radi o savremenijem i modernijem obliku gradnje koji koristi i domaću drvnu sirovinu.

Ministarstvo planira da se te mobilne kuće kao privremeno rješenje za stanovanje postave do 30. juna kako bi ih platili sredstvima evropskog Fonda solidarnosti. Stoga će angažirati i više izvođača te će, bude li nužno, određeni broj kuća raditi i strane kompanije.

Pored tog modela predviđeno je još deset modela stambenog zbrinjavanja, kao što su samoobnova, finansiranje najamnine, kupovina zamjenskih kuća i izgradnja zamjenskih kuća i zgrada.

Ministarstvo ističe da je novi Zakon o obnovi koji je na snazi od 23. februara napisan primarno zbog obnove porodičnih i višestambenih zgrada koja ne ide zadovoljavajućim tempom.

Ljudi u kontejnerima oslobođeni troškova režija i pričuve

Zakon uz centralizaciju tijela nadležnih za obnovu, ujednačava proceduru, omogućava jedinstvenu javnu nabavu, ukida nepotrebne dokumente i sudionike u obnovi, što bi trebalo ubrzati obnovu.

Stanovnicima koji na obnovu treću zimu čekaju u kontejnerima položaj bi trebale olakšati mjere koja je vlada donijela na sjednici u četvrtak, a kojim se korisnike privremenog smještaja oslobađa režijskih troškova stanovanja i pričuve.

Suvlasnici višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada koje su stradale u potresima oslobađaju se obaveze plaćanja zajedničke pričuve do obnove njihovih zgrada, uz uvjet da su označene žutom odnosno crvenom oznakom oštećenja te stoga nisu prikladne za stanovanje.

Odluka se ne odnosi na one suvlasnike koji sami odluče i nadalje plaćati pričuvu, te tako akumulirati sredstva na računu zajedničke pričuve, te na suvlasnike onih zgrada koje su na teret pričuve ugovorile kreditne obaveze.

Korisnici privremenog smještaja oslobođeni su i plaćanja režija koji će se odlukom Vlade sufinansirati za vrijeme privremenog stambenog zbrinjavanja prema broju članova domaćinstva, a u iznosu od 100 eura za jednog člana do najviše 160 eura mjesečno za četiri i više članova.

Pravo ostvaruju svi korisnici koji su smješteni u kontejnerima prema modelima privremenog stambenog zbrinjavanja.

Na području zagrebačkog i petrinjskog potresa ukupno se nalazi 2.419 mobilnih stambenih jedinica u kojima je smješteno 6.258 korisnika odnosno 2.400 porodica.

Troškovi režija sufinansirat će se i osobama privremeno zbrinutima temeljem odluke Vlade o finansiranju najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresima.

Vlada je također donijela mjeru po kojoj će maksimalne cijene troškova obnove određivati nezavisna stručna tijela. Tako će zagrebački Građevinski fakultet najviše cijene utvrđivati uz korištenje podataka Hrvatske gospodarske komore i službenih podataka Državnog zavoda za statistiku.

Cijene će se ažurirati kvartalno te će biti dostavljene Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine koje će ih objaviti na svojim mrežnim stranicama. Riječ je ujedno i o maksimalnim cijenama koje su prihvatljive za isplate novčane pomoći na temelju Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom, kažu u ministarstvu.

Prethodni članakDan kada su njemački okupatori srušili Stari kameni most u Konjicu
Naredni članakJutarnji list: Demografska strategija do 2033. godine