Lideri Evropske unije ponovili su u srijedu zemljama Zapadnog Balkana da im je mjesto u Uniji i da razumiju frustraciju sporim procesom proširenja, ali je ponovno izostao vremenski okvir njihova ulaska u blok.
Lideri EU-a i zemalja jugoistočne Evrope razgovarali su o snažnijem angažmanu Unije za ekonomski oporavak i održiv razvoj regije, jačanju političkog dijaloga, regionalnoj i sigurnosnoj saradnji, ali je u prvom planu bila “evropska perspektiva” tih zemalja.
“EU potvrđuje nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana”, navodi se u usvojenoj deklaraciji.
U njoj se spominje i “predanost procesu proširenja”, ali izostaje vremenski okvir primanja tih zemalja u EU.
Slovenija, zemlja predsjedateljica Vijećem EU-a, htjela je da se u deklaraciju uvrsti 2030. godina kao rok za primanje zemalja Zapadnog Balkana u EU, no ta inicijativa nije se činila realnom opcijom jer zemlje jugoistočne Evrope ne napreduju istim tempom.
Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel rekao je da “prisutnost EU-a mora biti opipljivija i vidljivija na Balkanu” i da se u EU-u vodi rasprava o njezinom kapacitetu za primanje novih članica.
EU je najavila oko 30 milijardi eura pomoći za Zapadni Balkan, dio je za ekonomski oporavak, a dio za ulaganja.
Šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen ponovila je da EU i Zapadni Balkan dijele “istu povijest, interese, vrijednosti”, a nada se i sudbinu.
“EU nije kompletna bez Zapadnog Balkana. (…) Bez sumnje, naš cilj je proširenje”, rekla je von der Leyen.
Upozorila je da razumije “frustriranost” zemalja zbog sporosti napretka prema članstvu u EU te da izostanak odluke o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom “narušava kredibilitet EU-a”.
Dio članica EU-a, uključujući Hrvatsku, Sloveniju i Austriju, upozorava da bi zbog nedovoljne brige EU-a jugoistok Evrope mogao pasti pod utjecaj Rusije i Kine, dok je druga strana predvođena Francuskom načelno za proširenje Unije, ali bez ambicije da se taj proces ubrza.
Sjeverna Makedonija i Albanija još uvijek ne znaju tačan datum početka pristupnih pregovora.
Sjeverna Makedonija okončala je dugogodišnji spor s Grčkom i pristala promijeniti ime kako bi se približila članstvu u Uniji, a sad je blokira Bugarska. Sofija traži da Skoplje prizna da su makedonski identitet i jezik bugarskog porijekla.
Pristupni pregovori Srbije započeli su 2014. godine, a uz provedbu reformi za približavanje te zemlje Uniji bit će ključni odnosi Beograda s Prištinom.
Kosovski premijer Albin Kurti ponovio je u srijedu da je međusobno priznanje Kosova i Srbije “dugoročno, pravedno i održivo rješenje”.
Kosovo, potencijalnu državu kandidatkinju, još nisu priznale ni sve članice EU-a – Kipar, Grčka, Slovačka, Rumunija i Španija.
Crna Gora s Unijom pregovara već devet godina i najviše se približila vratima EU-a, dok Bosna i Hercegovina tek treba ispuniti uvjete da sebi osigura status države kandidatkinje.
