Katolička crkva najveći je dobitnik novca iz Fonda solidarnosti EU-a, od ugovorenih 150 projekata teških 3,5 milijardi kuna kroz mjere zaštite kulturne baštine preko Ministarstva kulture za Crkvu je ugovoreno 50 projekata vrijednih čak 1,2 milijarde kuna, piše u srijedu Jutarnji list.
Trećina svih projekata sanacijske obnove kulturne baštine odnosi se upravo na sakralne objekte oštećene u potresu, a zagrebačka katedrala najveći je pojedinačni dobitnik s više od 190 miliona kuna.
Crkva je ujedno i najuspješnija kad je riječ o dinamici izvođenja radova. Zagrebačka katedrala ovih dana počinje s konstrukcijskom obnovom, skele su već postavljene, a i brojne zagrebačke crkve već se obnavljaju, na nekima su postavljene skele, neke od njih obavile se značajan dio posla, pa se u javnosti postavlja pitanje kako je to Crkva toliko uspješna, a država nije.
Odgovor na to pitanje leži u činjenici da za brojne crkve i sakralne građevine već postoji dokumentacija, pa se nije gubilo vrijeme na to. Crkva nije obaveznik javne nabave, pa sve radove može izvoditi prema Pravilniku o neobveznicima javne nabave, što se priznaje i u povlačenju evropskih sredstava. To ne znači da oni mogu dati posao kome žele, već se moraju poštovati određena pravila, prvenstveno da se odabere najpovoljnija ponuda, ali nema dugotrajnih žalbi i kompliciranijih postupaka kao u ostaloj javnoj nabavi.
I treće, neki su ljudi u Crkvi bili malo spretniji, pa su angažirali profesionalce, da im pripreme svu dokumentaciju. Jedna od najteže stradalih crkava u gradu, bazilika Presvetog Srca Isusova u Palmotićevoj je, primjerice, kao i Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije u Remetama, angažirala istu konsultantsku kompaniju za fondove EU koja za nju vodi kompletnu dokumentaciju u obnovi.
“Finansiramo tu konsultantsku kompaniju iz vlastitih sredstava, a sve bi puno teže išlo da ih nismo angažirali. Mi nismo ekonomisti, pravnici ni građevinari, nego svećenici. Kako bismo znali šta treba raditi sa svim tim papirima i propisima”, kazao je voditelj obnove za ovu crkvu pater Damir Kočiš, pišu novinari Jutarnjeg lista Goran Penić i Filip Pavić.
