Jutarnji list: Hotelijeri dižu plate i traže nove radnike

Ulaz u hotelsku sobu (Ilustracija Pixabay)

Hotelijeri i dalje očekuju dobru sezonu pa dižu plate i traže nove radnike koje pokušavaju privući platama većim za 15 posto, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

Velika neizvjesnost u Evropi zbog rata koji napreduje u Ukrajini usporila je booking, ali to ne znači da će sezona biti loša. Štaviše, i zadnje svjetske analize koje su ove sedmice iznesene na berlinskom turističkom sajmu ITB govore da je potražnja za ljetovanjem i putovanjem veća nego lani i 2020. godine te da će turistički promet u Evropi ove godine biti na 90 posto rekordne 2019. godine.

Najviše će putovati Nijemci, Britanci, Amerikanci i Nizozemci. Toga se drže i hrvatski poslodavci i najveći hotelijeri koji primjećuju da je zbog situacije na istoku booking usporen, ali nema otkaza rezervacija. Već ranije su počeli zapošljavati kako im se ne bi dogodio kolaps s radnom snagom kao lani i traju borbe za svakog radnika.

Plate su dizali za 15 posto, a za neka deficitarna zanimanja i do 50 posto.

Marina Cvitić iz Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije, koji u najvećim turističkim kompanijama ima svoje podružnice, kaže da se pripremaju za sezonu kao da će ona biti normalna, posebno za sjeverni dio Jadrana, s obzirom na to da se radi o autodestinacijama.

“Vezano za rat u Ukrajini, zasad se niko pretjerano ne uznemirava niti “tuži” što se tiče bookinga. Istina da ističu kako je booking zasad malo usporen, međutim, nema otkazivanja rezervacija, i to je dobro. Očito je da će se last minute booking ove godine biti još izraženiji”, kaže sindikalistica koja učestvuje na brojnim kolektivnim pregovorima u najvećim turističkim kompanijama.

Baš zato je, kaže, zapošljavanje jako dobro krenulo u martu jer se svi pripremaju za Uskrs koji nam je pred vratima. Poslodavci ne žele da im se ponovi prošla godina, kada se zbog opreza pri zapošljavanju u špici sezone desio haos, ističe Cvitić, piše novinarka Jutarnjeg lista Barbara Ban.

Prethodni članakVečernji list: Nedostaje 2.000 ljekara i 4.000 medicinskih sestara
Naredni članakŠesnaest gradova i općina od Ustavnog suda traži pravedniji sistem vodoopskrbe