Jutarnji list: Na kocki milijarde kuna za obnovu od potresa

Nakon potresa u Petrinji (Foto Hina)

Vlada, prema sadašnjim regulativama Fonda solidarnosti Evropske unije, ne može tražiti produženje roka za trošenje 5,1 milijardi kuna, koliko je Hrvatska dobila nakon katastrofalnog potresa u Zagrebu, pa je sve izvjesnije da će se veći dio od tih milijardi morati vratiti Evropskoj komisiji, piše u petak Jutarnji list.

Od dana kad dobije cijeli iznos država primateljica novca ima rok od 18 mjeseci da potroši sva sredstva iz Fonda solidarnosti za finansiranje hitnih popravaka na javnim zgradama, odnosno konstrukcijsku obnovu te operacije koje su se događale odmah nakon katastrofe.

Pravila Fonda solidarnosti EU ne predviđaju produženje roka od 18 mjeseci i ne postoji presedan u kojem se takvo što tražilo ili odobrilo u prošlosti, odgovorili su Jutarnjem listu iz Evropske komisije. To znači da Hrvatska mora do kraja juna sljedeće godine potrošiti svih 5,1 milijardu kuna za konstrukcijsku obnovu javnih zgrada, što je nemoguće, jer se u godinu dana od dobijanja tih sredstava u decembru 2020. do danas, potrošilo nevjerojatnih 80 miliona kuna, odnosno zanemarivih 0,16 posto.

Sredstva koja ostanu nepotrošena moraju se vratiti Komisiji, pa se može dogoditi da će se konstrukcijska obnova finansirati ili iz državnog budžeta ili drugih evropskih izvora, što znači manje novca za druge razvojne projekte.

Iako su iz Vlade sve vrijeme stizale poruke da će se tražiti produženje roka, to se još nije dogodilo.

I zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević nedavno je izjavio kako se nada da će se rok produžiti barem za šest mjeseci, ali da pregovore o tome vodi Vlada iz koje, pak, ne odustaju od namjere da se rok ipak produži, iako sve govori da je to možda nemoguće. Tvrde da vode razgovore o obnovi i korištenju sredstava Fonda solidarnosti Evropske unije na svim razinama.

Prošle sedmice održan je radni sastanak s Evropskom komisijom na kojem su razmotreni detalji provedbe projekata finansiranih iz Fonda solidarnosti EU, kao i da se posebno uzme u obzir specifičnost situacije Hrvatske s dva razorna potresa koji su se dogodili u roku manje od godinu te problem progresivnih šteta, kažu u Banskim dvorima.

Uz ovaj problem, država je potpuno krivo raspodijelila svotu od 5,1 milijardu kuna pa su Zagrebu pripale 2,2 milijarde kuna, iako oni tvrde da imaju projekata samo za milijardu kuna, a s druge strane za obnovu kulturne baštine alocirano je 870 miliona kuna, a potpisali su ugovora za čak 3,5 milijarde kuna, odnosno za četiri puta više od predviđenog iznosa.

Ministarstvu zdravstva za sanaciju bolnica bilo je namijenjeno nešto više od milijardu kuna, a potpisali su ugovore u vrijednosti 1,9 milijardi kuna, a Ministarstvu znanosti i obrazovanja alocirano je 953 miliona kuna, a potpisali su ugovore za sanaciju visokoškolskih i naučnih objekata za 2,2 milijarde kuna. Zato se sada traži od Ministarstva graditeljstva preraspodjela tih sredstava tamo gdje će se moći eventualno potrošiti, piše novinar Jutarnjeg lista Goran Penić.