Kako je inflacija u decembru dosegla 5,5 posto, bio je to prvi mjesec u kojem se za prosječnu platu moglo kupiti manje nego godinu dana ranije, piše u četvrtak Jutarnji list.
Prema podacima DZS-a, prosječna neto plata iznosila je 7.280 kuna, četiri posto više nego u decembru godinu ranije, ali kada se ubroji inflacija realno je pala 1,4 posto.
Na razini cijele godine, pak, nominalno je povećana 5,4 posto, a realno 2,7 posto, kao posljedica poreznih izmjena, povećanja minimalne plate, osnovice u javnim službama, ali i povećanog pritiska na rast plata u privatnom sektoru uslijed oporavak ekonomije.
Koliko će vladin paket mjera utjecati na inflaciju ostaje vidjeti, ali analitičari se slažu da rast cijene neće biti moguće izbjeći. U prvim mjesecima ove godine moguć je i nastavak realnog pada plata, ali to razdoblje ipak ne bi trebalo potrajati.
Zbog povoljnih trendova u privredi, rasta zaposlenosti, ali i manjka radne snage u pojedinim djelatnostima, analitičari RBA predviđaju da će neto i bruto plate nominalno rasti iznad četiri posto, ali jačat će i inflatorni pritisci.
Uz prognozu nominalnog rasta plata od 4,5 posto i infalcije od 3,6, objašnjava glavna ekonomistica RBA Zrinka Živković Matijević, “realni rast plata iznosit će 0,9 posto”. To je znatno sporiji rast realnih plata nego lani kada je iznosio 2,7 posto.
Početkom godine već je došlo do povećanja administrativno utvrđene minimalne plate za više od deset posto (na 3.750 kuna neto), a koliko će porasti u državnom i javnom sektoru vlada i sindikati još usaglašavaju.
Nastojeći uhvatiti rast troškova života i predvidivu inflaciju, sindikati traže povećanje od četiri posto od 1. aprila, dva posto od 1. jula i dva posto od 1. oktobra. No predstavnicima vlade to nije prihvatljivo, među ostalim i zato što ne žele da rast plata dodatno potiče inflaciju, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.
