Jutarnji list: Reforma zdravstva državu bi stajala 8,2 milijarde kuna

Stetoskop (Ilustracija Pixabay)

Reforma zdravstva u Hrvatskoj zasad je čista metafizika. Neprestano se traži “u mračnoj sobi kao crna mačka” koje nema, piše u utorak Jutarnji list, navodeći da bi reforma državu stajala 8,2 milijarde kuna.

Trenutno svakog mjeseca zdravstvo bilježi 280 miliona kuna novih gubitaka. Najava izdvajanja obaveza plaćanja naknada iz budžeta HZZO-a veća je od tri milijarde kuna, dodatni prihodi od povećanja obaveznog plaćanja participacija na 4.000 kuna te plaćanje zdravstvenog doprinosa za mlađe od 30 godina od oko milijarde, drži ministar, moglo bi popraviti finansijsku situaciju, ali zasad se o tim prijedlozima nisu izjasnila ostala ministarstva, posebno ono finansija, koje bi trebalo preuzeti dio novih obaveza.

“Od Ministarstva nismo dobili prijedloge te finansijske reforme, ali u načelu se poklapaju s našim idejama. Naknade za bolovanja i one rodiljske, ali i neke druge, ne bi se trebale plaćati iz doprinosa koji su namijenjeni plaćanju liječenja. Tako bi se izbjegao trošak od oko tri milijarde kuna, a što se tiče doprinosa za mlade do 30 godina, to će se sigurno morati rješavati s Vladom. U načelu, svako ko predloži oslobađanje od plaćanja nekih obaveza za zdravstvo trebao bi to i plaćati”, kaže Dražen Jurković, šef Udruge poslodavaca u zdravstvu, koja već nekoliko godina predlaže promjene koje bi trebale povećati prihode, smanjiti rashode i osigurati veću učinkovitost.

No, dodaje da je svakako nužno napraviti i strukturne reforme, primjerice odvojiti privatno od javnog, ali i promijeniti upravljačke modele.

“Direktori nemaju gotovo nikakve ovlasti. Konačno bi se trebali opredijeliti za profesionalni menadžment koji će biti odgovoran za rezultate poslovanja. Nužno se odmaknuti od političkog zapošljavanja u zdravstvu jer se pokazalo da se tako loše upravlja. Za objedinjenu javnu nabavu nije nužna promjena vlasništva, kao što se predlaže”, kaže Jurković.

Za direktora HZZO-a Luciana Vukelića pozitivno je da se želi konsolidirati sistem.

“Na raspolaganju smo s našim iskustvom upravljanja, no nismo zakonodavac i sve će ovisiti o odlukama Vlade”, ističe Vukelić, donosi Jutarnji list.