Godinu dana od prve doze vakcine protiv COVID-19 rezultati vakcinacije u Hrvatskoj nisu ni blizu očekivanjima, jer je u potpunosti vakcinisano tek 51,7 posto stanovnika, odnosno 62 posto odraslog stanovništva, što nas svrstava među najmanje cijepljene Evropljane, piše u ponedjeljak Jutarnji list.
Očekivanja su bila velika, a Vlada je očekivala da će se do početka ljeta vakcinisati 60 posto odraslih stanovnika. Sam početak vakcinacije izgledao je kao da bismo mogli postići nevjerovatan uspjeh, no dolaskom toplijih dana bilo je više vakcina nego zainteresiranih za vakcinaciju.
“S jedne strane, moram reći da nisam zadovoljan jer nedovoljna imunizacija otvara manevarski prostor za nove varijante virusa. S druge strane, sretan sam što je većina naših građana prepoznala ozbiljnost epidemije i važnost vakcinacije”, kaže ministar zdravstva Vili Beroš koji opetovano poziva na vakcinaciju.
Zamjenica direktora HZJZ-a Ivana Šimetin Pavić kaže da je jasno da nisu zadovoljni odazivom na vakcinaciju. “Trebamo težiti većem obuhvatu vakcinacije i poticati građane na vakcinaciju i to na temelju naučnih dokaza i svega onoga što savremena medicinska nauka govori, a to je da imunizacija štiti ne samo pojedinca, nego i njegovu porodicu i cijelo društvo”, smatra Šimetin Pavić.
Prema podacima HZJZ-a i Ministarstva zdravstva do 21. decembra 2021. zaprimljeno je 5,884.040 doza vakcine od čega je 4,931.991 distribuirano županijskim zavodima za javno zdravstvo. Najviše je naručeno Pfizerove vakcine, 3,620.386 doza, zatim 2,705.628 doza AstraZenece, Moderne 1,103.601 te 900.000 doza Johnson&Johnsona, no sve te doze nisu stigle u Hrvatsku jer dijelom nisu isporučene zbog kašnjenja u proizvodnji i isporukama, a dijelom zato što su neke planirane isporuke preusmjerene u donacije jer je bila slaba potražnja za tim vakcinama (AstraZeneca, Moderna, J&J). Donirano je gotovo pola miliona doza, konkretno njih 489.900.
Prvu dozu primilo je 2,245.244 građana, drugu njih 1,918.151, a booster, odnosno treću dozu, primilo je tek 432.247.
Iako je HZZO glavninu troškova, koje su do sada prešle četiri milijarde kuna, utrošio na testiranja, bolovanja i liječenja, ni stavka vakcina nije mala. Prema podacima HZZO-a, do 30. novembra 2021. potpisane su narudžbe za vakcine u vrijednosti od 672,463.329 kuna, a troškovi za vakcinu su iznosili 465,516.102 kuna. Također, tu je i trošak mobilnih timova koji su kumulativno za 2021. iznosili 30,944.152 kune.
Osim što se nismo vakcinisali u zadovoljavajućem obimu, koji bi prema struci bio najmanje 80 posto, tokom ove godine zaključeno je i da dvije doze neće biti dovoljne. Istraživanja su pokazala da antitijela s vremenom opadaju, a nakon šest mjeseci, posebno kod starijih i imunokompromitiranih, više ne daju zaštitu. Zaključeno je da je potrebna treća, odnosno booster doza, koja se čini potrebnija više nego ikad, dolaskom novog soja – omicron, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivana Krnić.
