Predstavom Kuća bez vrata, koju Bosanski kulturni centar (BKC) Tuzla radi s koproducentima, obilježava se ne samo godišnjica smrti književnog velikana Nedžada Ibrišimovića nego ona, navodi režiser i dramaturg predstave Gradimir Gojer, predstavlja trajanje Ibrišimovića u književnosti i u bosanskom prostoru.
Koproducenti Kuće bez vrata, rađene prema motivima Ibrišimovićeve pripovijetke iz 1964. godine, jesu BKC “Živinice”, Centar za kulturu i informisanje “Banovići” i UG “Stara škola”, a u razgovoru za Stav Gojer kaže da očekuje da će publika nakon njenog izvođenja biti iznenađena. Premijera je zakazana za 24. septembar u BKC-u Tuzla.
“Napravio sam predstavu koja je jedinstvena u mojoj karijeri i potpuno različita, jer sam pokušao da izvučem ono što je poetsko i metafizičko u Ibrišimovićevom djelu, a to do sada nisam uspio ni ja, ni niko drugi. Mi smo režirali ono što je Nedžad napisao, ali nismo ulazili u dubinu njegovog stvaralaštva i zato mislim da će na premijeri veliki dio publike biti veoma iznenađen.”
Gojer podsjeća da je režirao sve Ibrišimovićeve predstave, osim jedne, koju režirati nije mogao ni sam autor teksta, ali da mu je Kuća bez vrata bila poseban izazov.
“Režirao sam sve Ibrišimovićeve tekstove, počevši od Ugursuza, osim teksta Muza koja prodaje eksere. Međutim, kada sam bio direktor Kamernog teatra, Nedžad je pokušao taj tekst da sam režira i nije uspio. Rekao mi je jednostavno: ‘Ja ovo ne mogu napraviti.’ Kada su me iz BKC-a pozvali da uradim nešto povodom desete godišnjice njegove smrti, razmišljao sam šta bi to moglo biti, jer sam ranije sve režirao. Onda sam odlučio napraviti vlastitu adaptaciju njegovih briljantnih proza, odnosno montažu proza Nedžada Ibrišimovića, jer smatram da je dramatska snaga sadržana u tim prozama iznimna, a da sveukupno ima znakoviti i poetski odsjaj.”
Govoreći o Ibrišimoviću, Gojer ističe da je riječ o ličnosti i piscu koja se rađa jednom u stoljeću.
“Bosanska je književnost u Nedžadu Ibrišimoviću dobila ne samo čovjeka koji je bio kandidat za Nobelovu nagradu (kandidiran od strane Društva pisaca BiH nakon izdanja Vječnika, op. a.), nego, prema mom sudu, čovjeka koji apsolutno zaslužuje Nobelovu nagradu, jer je stvarao u svim žanrovima. On je i prozni pisac i poeta i, konačno, on je dramski pisac. Veoma je mali broj pisaca koji su briljantni u svim žanrovima, a on to jeste. Druga stvar zbog koje sam oduševljen što ovo radim jeste to što njegove proze nose toliko drame u sebi da se to mora iskoristiti. I, treća stvar, on je za mene izazov da glumačkom igrom i likovnim rješenjima pokušamo doseći metafizičku suštinu njegove proze, jer ja smatram da on nije samo realistični pisac, nije samo sirealistički, ni nadrealni, nego nadnaravni pisac jednog vremena”, rekao je.
Režiser predstave navodi da je svaka riječ u predstavi apsolutno autentična i da ništa lično nije uradio osim što je napravio dramski koncept u koji je stavljao Ibrišimovićeve prozne fakture i tri dijaloga, ali ne iz dramskih, nego iz proznih djela. U predstavi glume mladi tuzlanski glumci, a Gojer kaže da, nakon što je u posljednje tri godine dva puta režirao u Tuzli i da je kao režiser u ovom gradu imao najveće uspjehe, nije bilo dileme u vezi s radom s mladim ljudima iz ovog grada. Glumački ansambl čine Alisa Brkić, Faruk Uščuplić, Samina Mujkanović, Damir Altumbabić i Damir Mahmutović.
“Dovedu vam ljude koji su ili tek završili Akademiju ili su još uvijek na Akademiji i morate prvo djelovati pedagoški pa tek onda umjetnički. To se posrećilo kada sam režirao Krležinu Pijanu noć 1918 u Narodnom pozorištu. Nadam se da nećemo propasti s Ibrišimovićem. Unutar ansambla imam tri studenta i dva profesora. Ti profesori glume sa svojim studentima i tokom proba vidi se njihov pomak i napredak. Od prvih proba do danas glumac Uščuplić je napredovao i na probama mu njegovi profesori aplaudiraju, što je velika stvar.”
Glumac Damir Altumbabić ističe da mu je rad na ovoj predstavi veliki izazov, jer je riječ o radu na tekstu koji nije prvenstveno dramski tekst.
“Osim toga, privilegija je raditi na tekstu pisca koji je sigurno zaslužio Nobelovu nagradu za književnost, ali je nažalost nije dobio, i pisca koji je napisao zaista velika djela koja su obilježila bh. književnost. Bit će izazov s obzirom na strukturu teksta s kojom će se baviti i na koji način iznijeti likove koji budu predstavljeni. Imat ću priliku naučiti i ponuditi nešto novo”, naveo je Altumbabić, dodajući da je već nakon pročitanog teksta bio oduševljen elementima bajke, bajkovitosti, teatra apsurda i groteske, koja je tipična za Nedžada Ibrišimovića.
Altumbabićeva studentica Samina Mujkanović ističe da ju je u priču posebno uvukao odnos režisera prema piscu, te da je proces nastanka predstave poseban i intrigirajući. “Nadam se da će ovo uspjeti i da ćemo napraviti ono što je režiser i zamislio”, kazala je Mujkanović.
Režiser predstave dodaje i to da je zadovoljan time što mu se BKC Tuzla u potpunosti stavio na raspolaganje.
“Dva makedonska i jedan slovenački festival već su zainteresovani da predstava dođe i to je veliki kompliment, jer još uvijek nije imala premijeru, a festivali su već zainteresovani da ona dođe. Inače, rukovodstvo BKC-a je stavilo sve svoje potencijale na raspolaganje za ovu predstavu, što nije uvijek slučaj. Nekad dođete u neku kuću koja radi na predstavi, ali ne želi da sve podredi njoj. Ovdje nisam imao nikakvih problema. Ovo je moja druga režija i obje sam ostvario uz minimum svog zamaranja i korištenja svojih potencijala, jer su svi oko mene zdušno radili svoj posao. Među najvjernijim saradnicima na ovom projektu smatram Hazima Mujčinovića, producenta, i Harija Ejubovića, scenografa i kostimografa”, navodi Gojer, dodajući da je BKC ovim projektom zakoračio u jedan novi prostor traganja.
Ejuboviću ovo nije prvi rad s Gojerom, a ističe da su “Dani Nedžada Ibrišimovića” veliki projekt, a da je njegov zadatak sa scenom se ukomponirati u tu priču.
“Ovdje vidimo dio scenografije, a bit će još dosta elemenata. Zahtjevno je, već mjesec dana radim na skulpturama, kojih će biti ukupno šest na sceni. Mislim da ćemo imati dobar rezultat i nešto što tuzlanska publika nije vidjela”, izjavio je Ejubović.
Osim predstave, planirani su još i panel-diskusija i izložba, tokom kojih će, navodi producent Mujčinović, govoriti Ibrišimovićevi savremenici o njegovim djelima, ali ne samo djelima iz književne nego i iz likovne umjetnosti, piše Stav.
“Ovaj je umjetnik mnogo zadužio Bosnu i Hercegovinu, a mi ga na neki način pokušavamo vratiti na scenu Bosne i Hercegovine, ali i Evrope”, naglasio je Mujčinović.