Madeleine Albright, koja je kao djevojčica pobjegla od nacista iz rodne Čehoslovačke da bi kasnije postala prva američka državna sekretarica, a u poznoj dobi feministička ikona, umrla je u srijedu u 84. godini, objavila je njena porodica.
Albright je bila oštra diplomatkinja u administraciji koja se nerado uplitala u dvije najveće vanjskopolitičke krize 1990-tih, genocide u Ruandi i u Bosni i Hercegovini.
“Slomljena srca javljamo da je dr. Madeleine K. Albright, 64. državna sekretarica i prva žena na toj dužnosti, umrla ranije u srijedu. Uzrok smrti je karcinom”, napisala je porodica na Twitteru.
Albright, koja je 1993. postala američka ambasadorica u UN-u, zauzimala se za žešću politiku prema bosanskim Srbima, ali u prvom mandatu predsjednika Billa Clintona, brojni visoki vanjskopolitički dužnosnici prisjetili su se kako je SAD prošao u Vijetnamu i nisu željeli da se ista greška ponovi na Balkanu. SAD je odgovorio tako da je sa saveznicima izveo zračne udare koji su doveli do okončanja rata, ali tek nakon tri godine.
Zahvaljujući svom izbjegličkom iskustvu, natjerala je SAD da bude supersila koja se koristi tom snagom. Željela je “mišićavi internacionalizam”, rekao je James O’Brien, savjetnik Albright tokom rata u BiH.
Jednom je prilično razbjesnila Pentagon, upitavši generale zašto vojska uopće ima milion vojnika ako ih nikada ne koristi.
U ranoj fazi Clintonove administracije, kada je bezuspješno tražila bržu i žešću reakciju u Bosni, Albright je podržala osnivanje UN-ova suda za ratne zločine koji je glavne arhitekte rata, uključujući srbijanskog predsjednika Slobodana Milosevića i vođe bosanskih Srba, strpao u zatvor.
Poznata po izravnosti, Albright će ostati zapamćena i po tome kada je, nakon što su kubanski lovci srušili dvije američke bespilotne letjelice, rekla: “Kukavice, nemaju cojones”, koristeći se španskom riječi za testise.
Rođena u Čehoslovačkoj 1937. godine, bila je prva američka državna sekretarica i na toj dužnosti je bila do 2001.
Bolne pouke naučene u Ruandi i u Bosni, SAD-u su dobro poslužile na Kosovu kada su moćniji Srbi krenuli u etničko čišćenje Albanaca. NATO je 1999. odgovorio 14-sedmičnom kampanjom zračnih udara koji su obuhvatili i Beograd.
Nastojeći pritisnuti Sjevernu Koreju da obustavi svoj nuklearni program, Albright je 2000. otputovala u Pjongjanom i susrela se s Kim Jong-ilom, postavši najviša američka dužnosnica koja je posjetila tu zabačenu komunističku zemlju.
Kada je Clintonova era završila, Albright je postala ikona generaciji mladih žena koje su pronalazile inspiraciju u njenoj borbi za ravnopravnost spolova.
“U paklu postoji posebno mjesto za žene koje ne pomažu drugim ženama”, znala je reći Albright.
