Održavanje nastave u uvjetima pandemijskih valova presudno je obilježilo obrazovanje tokom 2021. godine, čija je organizacija tokom jeseni dodatno otežana obavezom potvrda vakcinacije ili testiranja, pa su učenički uspjesi poput osvajanja međunarodnih nagrada ostali u sjeni.
Po diktatu COVID-19
Na početku kalendarske godine, odnosno drugog polugodišta školske 2020/2021. nastava za učenike nižih razreda osnovnih škola i za završne razrede srednjih škola odvijala se u učionici, a za ostale online.
U dijelovima Sisačko-moslavačke županije pogođenima potresom početak nastave odgođen je za sedam dana, ali je Srednja škola Petrinja počela s online nastavom kad i sve druge škole u Hrvatskoj.
Županije su određivale režim nastave ovisno o intenzitetu pandemije pa se odnos online nastave i nastave licem u lice geografski često mijenjao. Dvije sedmice nakon početka nastave svi su se osnovnoškolci vratili u škole.
Potkraj februara epidemiološko stanje u hrvatskim školama ocijenjeno je stabilnim, iako je zbog sedmičnog porasta od gotovo 35 posto novozaraženih vrijeme karantina u Hrvatskoj vraćeno na 14 dana.
Krajem marta zabilježeno je da broj školske djece zaražene COVID-19 raste, pa su škole u sedam županija prešle na C model nastave.
Istovremeno, na području potresom ugrožene Sisačko-moslavačke županije nijedna škola više nije održavala nastavu isključivo online: u 44 osnovne i srednje škole organizirana je nastava uživo, po modelu A, a u preostalih devet škola u skladu s okolnostima.
Sredinom aprila uvode se nove strožije epidemiološke mjere, koje uključuju zabranu treniranja u zatvorenim prostorima i ograničenje rada dječjih igraonica u zatvorenom. Zbog toga je na neko vrijeme odgođena “relaksacija” nastave na visokoškolskim u Hrvatskoj.
Početkom maja djelomična online nastava održava se u deset županija, a 10. maja smanjuje se na pet županija, te stanje prema kraju školske godine biva sve bolje.
Nastava u kontekstu
Iako vrlo zahtjevna, školska godina je po ocjeni ministra obrazovanja Radovana Fuchsa uspješno završena, a Hrvatska je čak bila u evropskom vrhu po satima nastave održane uživo.
Međutim, pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević izjavila je da su istraživanja i prakse pokazale da sve veći broj djece i mladih nije dobro, jer su im pandemija i potresi ukrali bezbrižnost odrastanja.
Istraživanje “Grad zarobljen politikom” u Vukovaru pokazalo je da 73,2 posto Srba i 79,6 posto Hrvata želi da djeca većine i manjina idu u iste razrede, ali da manjine odvojeno uče maternji jezik, historiju, geografiju, muzičku i likovnu kulturu.
Na drugom kraju Hrvatske, u Rijeci, istraživanje provedbe građanskog odgoja i obrazovanja pokazalo je da učenici taj predmet, kojeg je Grad Rijeka uveo školske godine 2016/2017. godine, ocjenjuju peticom.
Dobre vijesti u sjeni
Sudbinu nastave slijedila su i druga događanja, pa je Svjetski sajam obrazovanja održan 18. marta online.
Pomalo u sjeni prolaze vijesti da su mladi hrvatski informatičari postigli izniman uspjeh i osvojili dvije zlatne, srebrenu i bronzanu medalju na 33. međunarodnoj informatičkoj olimpijadi (IOI) koja se od 19. do 25. juna održala u Singapuru, uz online učestvovanje svih zemalja.
Također, timovi mladih hrvatskih robotičara osvojili su druga i treće mjesto na online svjetskom takmičenju u robotici RoboCup Junior 2021 na kojemu se takmičilo 148 timova iz 27 zemalja.
Na 28. srednjoevropskoj informatičkoj olimpijadi – CEOI 2021, koja se od 1. do 5. septembra održala u online formatu, a domaćin je bio Zagreb, mlada hrvatska informatička reprezentacija osvojila je sedam medalja.
Ministar Fuchs predstavio je reforme i investicije Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti za obrazovanje, nauku i istraživanje, istaknuvši da su za to područje osigurane investicije od čak 7,5 milijarda kuna.
Nova školska godina: uz stare i novi problemi
U novu školsku 2021/2022. godinu krenulo je gotovo 460.000 učenika osnovnih i srednjih škola diljem Hrvatske, među njima i oko 37.000 prvašića – svi nastavom “lice u lice”.
Među njima je 14.474 učenika osnovnih i srednjih škola s područja potresom stradale Sisačko-moslavačke županije.
Ministarstvo je izradilo upute i preporuke u skladu s rezultatima analiza i iskustvima epidemiologa, u kojima je, uz ino, navedeno kako je ključno i vakcinisanje odgojno-obrazovnih uposlenika.
No jedan učenik Osnovne škole Krapinske Toplice nije želio nositi zaštitnu masku i nekoliko dana nije bio na nastavi. Oko škole su protiv nošenja maski demonstrirali roditelji. Nakon nekoliko sedmica roditelji su ispisali učenika iz te škole.
Uz to, neki su se nastavnici odbijali vakcinisati ili testirati, pa je mjesec nakon početka nastave jedan nastavnik Tehničke škole Bjelovar izgubio posao.
Krajem oktobra hrvatske škole ušle su u novi val pandemije, u kojoj su učenici znatno podložniji virusu. Na COVID-19 je bilo pozitivno 3.820 učenika i 554 nastavnika, pa je ministar Fuchs izjavio da je situacija s pandemijom u cijeloj zemlji izrazito loša.
