NEČUVENO: „Bošnjački glas“ jedini opravdava svrhu postojanja, ostalo je informativni sunovrat

Izgleda da su se Bošnjaci u Hrvatskoj, koji su se nekada mogli ponositi velikim brojem uglednih tiskovina, doživjeli informativni sunovrat i sveli se na “Bošnjački glas” kojega uređuje znameniti filozof i književnik Sead Alić. Ono što je najvažnije “Bošnjački glas” je ostao bošnjački, za razliku od ostalih navodno bošnjačkih tiskovina u Hrvatskoj, piše Središnji informativni portal Bošnjaka u Hrvatskoj noviglas.hr.

“Bošnjački glas” pod urednikovanjem dr. Seada Alića doživio je, malo je reći, pravu pravcatu renesansu – od grafičkog oblikovanja časopisa pa do uozbiljenja samog sadržaja. Uz to ovaj časopis u izdanju Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske (BNZH) zadržao je nužnu razinu informativnosti koja je, uostalom, i preduvjet za financiranje tiskovina nacionalnih manjina. Ono što je najvažnije “Bošnjački glas” je ostao bošnjački, za razliku od ostalih navodno bošnjačkih tiskovina u Hrvatskoj.

TISKOVINE KDBH “PREPOROD” VIŠE NEMAJU VEZE SA BOŠNJACIMA

Na primjer, nekadašnji ugledni časopis “Behar”, prvi tiskani časopis bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj, potpuno je nezainteresiran za bošnjačke teme, potpuno je imun na ispunjavanje svoje misije koja se prije svega tiče obrazovanja i kulturnog oplemenjivanja bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj. Na naslovnicima “Behara”, kojega su nekada uređivala velika bošnjačka imena poput Ibrahima Kajana, Muhameda Ždralovića i Seada Begovića na mjestu glavnih urednika, te Zije Sulejmanpašića i Filipa Mursela Begovića na mjestu izvršnih urednika, nalaze se njemački i austrijski pisci te francuski islamofobni političari. Vjerojatno bi vodstvo KDBH “Preporod” nadmeno konstatiralo da su se emancipirali od manjinskog, ali ovdje je prije svega riječ o tragičnom otuđenju od bošnjačke nacionalne manjine i iznevjeravanju misije prve bošnjačke udruge u Hrvatskoj – „Preporoda“.

Što se tiče nekadašnjeg informativnog mjesečnika Bošnjaka u Hrvatskoj “Preporodovog Journala”, koji je prije par desetljeća započeo put pod urednikovanjem utjecajnog publiciste i esejiste Farisa Nanića te kasnije nastavio pod urednikovanjem izuzetno agilnog i posvećenog Ismeta Isakovića, u njemu prevladava otužna jugonostalgija i nadiđena crvena internacionala. Manjinska prava i statusna pitanja bošnjačke nacionalne manjine, kao i promocija bošnjačkih udruga i njihove kulturne djelatnosti, više nisu predmet zanimanja časopisa koji je sa 12 brojeva spao na 6 brojeva godišnje. Pritom su mu sredstva povećana, što sugerira da Savjet za nacionalne manjine mora posvetiti više pažnje metodologiji ocjenjivanja projekata koji joj stižu na stol.

Publika ovih časopisa nisu Bošnjaci niti se distribuiraju među bošnjačkom populacijom kao što je to bio slučaj ranije. Pritom dva nekada stožerna bošnjačka časopisa u Hrvatskoj, barem kada je riječ o izdašnim financijama koje primaju, nemaju svoje web stranice, a službena web stranica KDBH “Preporod”, oskudna sadržaja, ažurirana je prije četiri godine. Sramotno!

FANTOMSKI “SABAH”

Časopis bošnjačke nacionalne manjine imena “Sabah”, kojega izdaje Sabor bošnjačkih asocijacija Hrvatske “SABAH”, mnogi Bošnjaci u Hrvatskoj opisuju kao fantomski izdavački projekat i naveliko se bune da nikako ne mogu doći do tiskanih primjeraka. Niti je poznato gdje se ovaj časopis distribuira, niti je dostupan na online platformama. Web stranica udruge “SABAH” ne postoji pa je sadržina i utjecaj ovog časopisa uistinu fantomska.

Nejse, izgleda da su se Bošnjaci u Hrvatskoj, koji su se nekada mogli ponositi velikim brojem uglednih tiskovina, doživjeli informativni sunovrat i sveli se na “Bošnjački glas” kojega uređuje znameniti filozof i književnik Sead Alić.

POHVALNI AKTIVISTIČKI DUH “BOŠNJAČKOG GLASA”

U svojem 59. broju “Bošnjački glas” donosi niz kritički toniranih i istraživačkih tekstova. Počevši od samog uvodnika u kojemu pronicljivi Alić ironizira poziciju manjinskih vazala iz “propo-roda” koji su pisali pjesničke ode hrvatskim političkim sultanima, preko iscrpne analize lucidnog Bermina Meškića o stanju u posrnuloj SDA Hrvatske, pa do presjeka utjecaja i radnog opsega saborske zastupnice Ermine Lekaj Prljaskaj. Uglavnom, ovaj presjek kroz niz sagovornika svjedoči da Lekaj Prljaskaj ne radi ništa za druge nacionalne manjine koje predstavlja, a zanima je jedino albanska udruga koja ju je i kandidirala kao i svita poltrona koji je okružuju, a kojih ima i među Bošnjacima.

Posebno raduje da se u “Bošnjačkom glasu” iz broja u broj pojavljuju bošnjački umjetnici iz Hrvatske te na taj način ovaj jedini bošnjački časopis u Hrvatskoj prezentira bogati kulturni doprinos Bošnjaka hrvatskoj kulturi. U broju 59. čitamo o životu i djelu književnika Seada Begovića, dobivamo uvid u dnevničke zapise književnika Enesa Kiševića, čitamo esej književnika Seada Muhamedagića o sevdalinci, a Vesna Ivezić upoznaje nas sa tradicijom posta u religijama svijeta. Sead Alić piše tekst u kojemu predlaže osnivanje radija nacionalnih manjina, što govori o aktivističkom duhu koji gaji redakcija ovog časopisa.

BNZH ima svoju web stranicu, a časopis je u online formi dostupan na ovom linku: Bošnjački glas broj 59.

Sve u svemu nadamo se da će Sead Alić imati priliku da u kontinuitetu uređuje ovaj časopis, koji bez obzira na financijsku podcjenjenost jedini pokazuje živost i jedini suštinski opravdava svrhu za koju prima dotacije od Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. Naime, ne bismo se začudili da nekome padne na pamet da doktora nauka Seada Alića proglasi nepoćudnim i propiše mu “progonstvo”. Kada bi se to desilo mogli bismo reći da Bošnjaci više definitivno neće imati svoje tiskovine.

VIŠE O TEMI:FINANCIRANJE SAVJETA 2021: Pogledajte koliko su i za šta novac dobile bošnjačke udruge

Ostaje pitanje kome odgovara da “Bošnjački glas” dobiva kudikamo manje financijskih sredstava u odnosu na “Behar”, “Preporodov Journal” i “Sabah”. Odnosno pravo pitanje je kome odgovara da Bošnjaci nemaju bošnjačke časopise? Na ovo pitanje trebaju zajednički odgovoriti upravo Bošnjaci i predstavnici njihovih udruga u kojima još uvijek ima veliki broj časnih i poštenih aktivista.