DŽAFEROVIĆ U AHMIĆIMA: Nikada nećemo odustati od istine i pravde

Porodice, prijatelji i komšije posjetili su u prijepodnevnim satima mezare civila na Šehidskom mezarju u Vitezu, proučili Fatihu i Jasin i poručili da se događaji koji su se dogodili prije više od dvije decenije ne mogu i ne smiju zaboraviti. Zatim je upriličeno polaganje cvijeća i odavanje počasti na Šehidskom spomen-obilježju kod Donje džamije u Ahmićima. Među prisutnima, između ostalih, bio je i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, potpredsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Melika Mahmutbegović i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović.

Zvanićnici položili cvijeće na spomen-obilježje u Ahmićima tokom obiljeđavanja 28. godišnjice zločina nad Bošnjacima u Ahmićima ( Elman Omic - Anadolu Agency )

U mjestu Ahmići pored Viteza danas je obilježena 28. godišnjica od kada su pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) ubili 116 bošnjačkih civila. Porodice ubijenih stanovnika Ahmića od ranije upozoravaju da se i dalje traga za tijelima 24 ubijenih, kao i da nisu procesuirani svi odgovorni za ovaj zločin.

Za zločin u Ahmićima osuđeno je šest osoba, od čega je Haški tribunal (ICTY) izrekao pet presuda, među kojima je i kazna od 25 godina zatvora Dariju Kordiću, koji je oslobođen nakon izdržane dvije trećine kazne, dok je Sud BiH na deset godina zatvora osudio Paška Ljubičića.

Najmlađa žrtva u Ahmićima 16. aprila 1993. godine bila je tromjesečna beba, a selo je bilo u potpunosti uništeno.

Obilježavanje je počelo mirnom šetnjom “Put istine i sjećanja” i učenjem Jasina na Šehidskom mezarju u Vitezu.

Porodice, prijatelji i komšije posjetili su u prijepodnevnim satima mezare civila na Šehidskom mezarju u Vitezu, proučili Fatihu i Jasin i poručili da se događaji koji su se dogodili prije više od dvije decenije ne mogu i ne smiju zaboraviti.

Zatim je upriličeno polaganje cvijeća i odavanje počasti na Šehidskom spomen-obilježju kod Donje džamije u Ahmićima. Među prisutnima, između ostalih, bio je i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, potpredsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Melika Mahmutbegović i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović.

“Nikada nećemo zaboraviti šta se dogodilo u Bosni i Hercegovini u periodu 1992-1995. godine i u Ahmićima na današnji dan prije 28 godina. Ovo se ne smije zaboraviti, jer zaborav je opasan, može da odvede u ponavljanje zločina”, poručio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović na obilježavanju 28. godišnjica masakra nad bošnjačkim civilima u Ahmićima kod Viteza.

“Danas se sjećamo i odajemo poštovanje prema svih 116 mučki ubijenih civila u Ahmićima. Nikada nećemo zaboraviti šta se dogodilo u BiH u periodu 1992-1995. godine i u Ahmićima na današnji dan prije 28 godina. Uvijek ćemo se toga sjećati, prenosit ćemo to mlađim generacijama. Ovo se ne smije zaboraviti, jer zaborav je opasan, zaborav može da odvede u ponavljanje zločina”, istakao je Džaferović.

Naglasio je da “nikada neće odustati od istine i pravde”.

“I prošle godine smo sa ovog mjesta slali poruke da se kaže gdje se nalaze grobnice onih koji još uvijek nisu pronađeni i dostojanstveno ukopani. Prošle godine smo s ovog mjesta tražili pravdu, tražili da osim onih koji su inspiratori, nalogodavci, odgovaraju oni koji su bili izvršioci, ovdje je bilo mnogo izvršilaca”, pojasnio je Džaferović.

Kako je kazao, i danas s obiježavanja ponavljaju te poruke. Prema njegovim riječima, poseban problem je društveni status koji se u pojedinim sredinama daje organizatorima ovog zločina, koji je okarakterisan kao zločin protiv čovječnosti.

“Ali nemojte zaboraviti da je komandant UNPROFOR-a u to vrijeme, čovjek koji je ovdje bio na dužnosti, da kada je vidio te slike kazao da je to genocid. Odaju se poštovanja, ukazuje čast zločincima koji su presuđeni u Haškom tribunalu, koji su glavni odgovorni za ovaj zločin ovdje. To nije put kako treba graditi međusobno povjerenje. Treba da gradimo međusobno povjerenje, da obnavljamo povjerenje, da živimo zajedno, izgrađujemo nađu domovinu BiH, ali postoje neki civilizacijski uzusi koji se moraju poštovati i ispuniti, a to je: ‘Kažite gdje se nalaze grobnice’. Neka odgovaraju svi koji su to učinili”, izjavio je Džaferović.

Porodice žrtava navode da ih cijela situacija oko “non papera”, neslužbenog diplomatskog dokumenta koji govori o idejama razgradnje BiH, podsjeća na predratno stanje 1992. godine.

“O tom pitanju sam već govorio u bh. javnosti. Svi oni koji misle da mogu dalje dijeliti BiH, grdno se varaju. S ovog mjesta im to poručujem. Moraju znati da su to anticivilizacijska, barbarska stremljenja. BiH treba da se izgrađuje kao cjelovita, demokratska država. Nikada neće uspjeti u tim nakanama. Bolje im je da ne provociraju destabilizaciju situacije, da ne provociraju rat, jer svaki nasrtaj na BiH i njen teritorijalni integritet je ustvari novi rat”, istakao je Džaferović.

Dotakao se i pisma koje je uputio predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu povodom dokumenta o promjeni granica na Zapadnom Balkanu.

“U pismu sam mu ukazao na ove stvari i zatražio da se od strane institucija EU odmah u startu onemogućavaju ovakve opasne ideje. Nije ovo nimalo situacija za zapostaviti. Svaki put kada neko i riječima dirne u teritorijalni integritet BiH treba odlučno i bez ikakve rezerve poslati poruku od strane nas koji nećemo dozvoliti da se ugrožava teritorijalni integritet naše zemlje”, dodao je Džaferović.

Atif Ahmić, predsjednik Udruženja žrtava “16. april Ahmići”, podsjetio je da ovo udruženje već 26 godina obilježava godišnjicu masakra.

“Ove godine obilježavamo u vrijeme pandemije i moramo se pridržavat epidemioloških mjera. Danas je ovdje trebalo biti pet do deset hiljada posjetilaca, ali takva je situacija. Poruka ove godine je da moramo graditi suživot s katolicima i da se ovo nikada i nikome ne ponovi”, kazao je Ahmić.

Podsjetio je da svake godine apeluju da se pronađu posmrtni ostaci nestalih.

“Međutim, još niko neće da se pojavi i kaže gdje su ubijeni i ukopani. Naše je da se borimo, apelujemo i molimo da kažu gdje su”, dodao je Ahmić.

“Svake godine šaljemo poruku da se ne zaboravi i ne ponovi 16. april 1993. godine. Poruka sama po sebi šalje jaku poruku jer mi nikome ne želimo da se desi ono što se desilo nama 16. aprila”, poručio je Mahir ef. Husić, imam u Ahmićima, te dodao:

“I ove, kao i prošle godine, zbog pandemije koronavirusa program smo sveli na minimum, nema masovnog okupljanja”.

Svake godine apeluju na one koji znaju da kažu gdje su posmrtni ostaci nestalih Bošnjaka. Traže još 24 nestale osobe.

“Danas je 28. godišnjica, a 24 osobe ubijene 16. aprila još se vode kao nestale. Ne znamo gdje su njihovi mezari i stalno apelujemo i tražimo kako bi se probudila ta svijest, dobrota koju svaki čovjek po rođenju ima”, istakao je Husić.

Ediba Zlotrga reporterska ekipa AA srela je pored mezara brata Nedima i snahe Mire, koji su ubijeni 16. aprila u Vitezu.

“Ubijen mi je brat i snaha. Bili su u stanu u Vitezu. Ubijeni su u stanu, dok su se spremali za posao. Bolno je 28 godina poslije. Iza njih je ostalo troje maloljetne djece. Nikad ne treba zaboraviti, ne treba ni oprostiti ali živjeti se mora. Mora biti neki suživot, komšijski odnos ali ni u kom slučaju ljubav kao prije rata”, kazao je Zlotrg.

Enisa Mulić je tog 16. aprila 1993. godine imala 14 godina.

“Jedna sam od preživjelih stanovnika Ahmića. Danas je 28 bolnih godina od zločina počinjenog nad žiteljima Ahmića. Iza mene su amidža, strina i troje djece, starosne dobi osam i šest godina i tri mjeseca. Ubijeni su u svojoj kući, na spavanju i zapaljeni. Godine 2005. su ekshumirani, a prošle godine sam uspjela da obavim dženazu”, ispričala je Mulić.

Među ubijenim je Sejo Ahmić, koji je imao samo tri mjeseca.

“Prošlo je 28 godina, a mi još uvijek slušamo o podjelama. Još uvijek smo u 1992, a i tada su nam govorili da rata neće biti”, kazala je Mulić.