Piše: Adel Omeragić
Vlada planira da formira komisiju koja će, u dogovoru sa Hrvatskom, pokušati da riješi pitanje Prevlake, kazao je crnogorski premijer Zdravko Krivokapić, dodajući da to otvoreno pitanje ne može biti prepreka za napredovanje Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji (EU).
Krivokapić je to kazao tokom premijerskog sata, odgovarajući na pitanje Danijele Đurović, poslanice Socijalističke narodne partije u Skupštini Crne Gore. Ona je premijera upitala šta je Vlada uradila po pitanju Prevlake i kako vidi konačno rješenje razgraničenja sa Hrvatskom.
Crna Gora i Hrvatska skoro 20 godina ne mogu da se dogovore o razgraničenju na moru kod Prevlake. Dvije zemlje su, istina, sklopile privremeni sporazum 2002. godine. Hrvatskoj je pripao kopneni dio Prevlake, odnosno rt Oštro i uzan pojas mora uz Prevlaku, a Crnoj Gori ostali dio ulaza u Bokokotorski zaliv.
Krivokapić je rekao da Vlada namjerava da formira komisiju koja će, u dogovoru sa hrvatskom stranom, pokušati da riješi taj vrlo složen i kompleksan problem.
Krivokapić je kazao da je, govoreći o privremenom sporazumu Crne Gore o razgraničenju sa Hrvatskom iz 2002. godine, potrebno precizirati da je tačan naziv tog sporazuma “Protokol o privremenom režimu uz južnu granicu” koji je potpisala Savezna Republika Jugoslavija, uz učešće predstavnika tadašnje Crne Gore.
“Insistiranje na kolokvijalnom nazivu ‘privremeni sporazum’ sugeriše privremenost sporazuma, iako se iz završnih odredbi protokola jasno može zaključiti da se radi o privremenosti režima uz južnu granicu, režima čije vremensko trajanje nije ograničeno rokovima u samom protokolu, već naprotiv, ima vremenski otvoreno trajanje kroz odredbu koja kaže da će taj režim važiti sve dok se strane ne dogovore drugačije“, pojasnio je crnogorski premijer.
On je naveo da je u obavezi da ne otkriva sve detalje iz pregovora, imajući u vidu da je dokumentacija koja se tiče tih pregovora označena stepenom tajnosti.
“Ali, neću prekršiti obavezu zaštite tajnih podataka, ako vam saopštim da su dosadašnji pregovori, koji su se odvijali van očiju javnosti, uz saglasnost strana, pokazali postojanje značajnog stepena međusobnih razlika, prije svega oko interpretiranja, ali i definisanja predmeta teritorijalnog spora“, rekao je Krivokapić.
Kako je kazao, Hrvatska smatra da protokol iz 2002. godine dopušta samo razgraničenje na moru i da o postojećem privremenom razgraničenju na kopnu Prevlake ne treba pregovarati, dok Crna Gora smatra da su predmet spora i kopnena i morska granica.
“To neslaganje predstavlja možda i glavni razlog zbog kojeg nijesu uspjeli dosadašnji pokušaji da se postigne definitivno razgraničenje“, istakao je Krivokapić.
Premijer je saopštio da je, da bi spor bio predat Arbitražnom sudu, potrebno da obje strane potpišu tekst specijalnog sporazuma kojim zvanično iskazuju obavezu prihvatanja i izvršenja presude tog suda, ali takođe i da potvrde tim sporazumom da su se usaglasile oko predmeta spora.
“Crnogorska strana, što znači i ja kao premijer, uvjeren sam, ako postoji dobra volja može se postići dogovor o predmetu spora, što bi moglo otvoriti put ne samo za arbitražu, već i mogućnost da se spor riješi ili čisto bilateralnim ugovorom ili pred Međunarodnim sudom pravde“, istakao je Krivokapić.
Kazao je da je tačno da je EU u strategiji proširenja navela da neće uvoziti bilateralne sporove, ali i da je Hrvatska postala članica unije, iako nije definitivno riješila teritorijalne sporove koje i danas ima.
“Vjerujem da države članice EU, kao i one koje to žele postati, nakon učlanjenja mogu imati i privremene dogovore, kreirati i prihvatiti političke i druge instrumente, koji omogućavaju njihove međusobne dobrosusjedske odnose, razvijanje obostrano korisne bilateralne saradnje i sprečavanje pograničnih i graničnih incidenata, bez obzira što nijesu definitivno riješili neko otvoreno pitanje ili teritorijalni spor“, rekao je Krivokapić.
Dodao je da su Crna Gora i Hrvatska, kroz dosadašnje poštovanje protokola, pokazale da ovo produženo otvoreno pitanje oko Prevlake ne može biti prepreka za dalje napredovanje Crne Gore ka članstvu u EU.
“Sagledavanjem dosadašnjih izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore u pravcu evropskih integracija, kao prepreka za brže napredovanje ponovljeno se navode slabi rezultati u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala, loša zaštita novinara, kao i problemi oko stvaranja uslova za poštene i slobodne izbore, ali ne i pitanja vezana za rješavanje otvorenog pitanja Prevlake između Crne Gore i Hrvatske“, zaključio je Krivokapić.
