Vlade se pripremaju oporaviti svoje gospodarstvo od krize uzrokovane koronavirusom i trebale bi uložiti u poboljšanje održivosti sistema proizvodnje hrane, kako u društvu, tako i u okruženju. Ovo će zahtjevati nova ulaganja kao i izmjene postojećih subvencija, obradu i brigu o poljoprivrednom zemljištu kako bi ih doveli do stanja plodnosti i usredotočili se na proizvodnju zdrave i pristupačne hrane. Naravno, mora se smanjiti i otpad od hrane.
Zalihe hrane širom planete doživjet će veliki pad zbog pandemije Covid-19. Neke od najvećih svjetskih prehrambenih kompanija poput Unilever, PepsiCo ili Nestlé upozoravaju da bi se broj ljudi koji pate od kronične neuhranjenosti mogao udvostručiti ako se ne vlasti ne uozbilje.
Multinacionalne firme traže u pismu kojem je Guardian imao pristup da granice ostanu otvorene za trgovinu, da se pomogne najugroženijim sektorima u južnim zemljama i da se uloži u održiviju i ekološki prihvatljiviju proizvodnju hrane. Pozivaju vlade da “poduzmu hitne i koordinirane mjere kako bi spriječili da pandemija Covid-19 ne postane globalna humanitarna i prehrambena kriza”.
G20 je pod sve većim pritiskom da djeluje: skupina ekonomista nagrađenih Nobelovom nagradom i neki ljudi koji su bili na visokim pozicijama u razvojnim bankama obratili su se svim najmoćnijim zemljama savjetujući potrošnju milijardi dolara u razvojnim politikama, tako da zemlje u razvoju mogu izaći iz krize u koju će svijet zbog Covid-19 zaroniti. Više od 100 bivših šefova vlada, uključujući Tonyja Blaira, Gordona Browna i Nicolása Sarkozyja, također su pozvali G20 da podhitno poduzme ili preuzme rizik da se epidemije ne ponove.
Ali trenutno nema puno koordinacije. Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu ukazuje na zabrinutost da bi, usprkos dobrim žetvama i visokoj razini proizvodnje, izvozna ograničenja i tarife koje su odobrile neke vlade mogle dovesti do nestašice.
Ta hitna upozorenja relevantnih aktera u prehrambenoj industriji dolaze nakon što su neke zemlje počele ograničavati pristup nekim namirnicama. Ograničavanjem kretanja ljudi zbog izolacije također prijeti manjku poljoprivrednih radnika u ključnom trenutku za prikupljanje zrelih proizvoda koji bi se mogli pokvariti.
U ovom otvorenom pismu čelnici prehrambene industrije upozoravaju da „rizik od većeg prekida opskrbe hranom u narednim mjesecima neprestano raste i utjecat će na više zemalja s niskim prihodima koji ovise o uvozu, to je većim dijelom Subsaharska Afrika. ”
Snažno traže da luke i granice ostanu otvorene za trgovinu hranom i da zemlje koje najviše izvoze “moraju jasno dati do znanja da će svoje potrošače nastaviti opskrbljivati na međunarodnim tržištima”.
Kompanije također traže ulaganja u lokalnu proizvodnju hrane i za poljoprivrednike, one koji se bave preradom hrane i da se sve što se odnosi na opskrbni lanac tretira kao temeljni dio gospodarske aktivnosti. Mali poljoprivrednici trebaju pristup kreditima kako bi nastavili proizvoditi, a banke i velike kompanije treba da im pomognu.
Dok ljudi gube posao i gledaju kako im se primanja smanjuju zbog karantina ili zdravstvenih problema, glad će se vjerojatno povećati. “Neće biti teško zamisloiti scenarije u kojima bi se broj ljudi koji svakodnevno pate od gladi, a to je već oko 800 miliona ljudi, mogao udvostručiti u narednim mjesecima kao i da postoji veliki rizik od pothranjenosti i problema s rastom kod djece”, dodale su u pismu.
Bit će potrebni neki programi distribucije hrane koje će odabrati i voditi vlade, privatni sektor i humanitarne organizacije. Morat ćemo stvoriti mreže solidarnosti, dodaje se u pismu. Novčana pomoć mora biti usmjerena u svijet u razvoju i mora prijeći mjere za otplatu duga koje neke zemlje predlažu.
Raspodjela hrane također će biti od vitalne važnosti. Wanjira Mathai, direktorica za Afriku Instituta za svjetske resurse, smatra da „moramo jamčiti da opskrba i distribucija održavaju isporuku hrane najugroženijim slojevima našeg stanovništva, posebno u najgušće naseljenim urbanim područjima, dok u njima nalazimo Covid -19 ”.
„Za to će biti od vitalnog značaja uključivanje investicija i podrške za konačnu raspodjelu, hrana ne smije ostati u skladištima.”
Vlade se pripremaju oporaviti svoje gospodarstvo od krize uzrokovane koronavirusom i trebale bi uložiti u poboljšanje održivosti sistema proizvodnje hrane, kako u društvu, tako i u okruženju. Ovo će zahtjevati nova ulaganja kao i izmjene postojećih subvencija, obradu i brigu o poljoprivrednom zemljištu kako bi ih doveli do stanja plodnosti i usredotočili se na proizvodnju zdrave i pristupačne hrane. Naravno, mora se smanjiti i bacanje hrane.
“Postojeći sistem proizvodnje hrane je krhak jer se manje sistematski ulaže, prirodni resursi su potrošeni, a stotine milijardi su potrošene, ponekad pogrešno, na potporu izvozu”, kažu potpisnici pisma. “Nema načina da se to riješi u kratkom roku, ali mi ćemo iskoristiti ovu priliku za oporavak.”
Oni se zalažu za razvoj sistema regionalnih mreža opskrbe hranom koji uključuju i zdravstvenu zaštitu i neku vrstu potpore za poljoprivrednika a također treba ulagati u nove tehnologije. Bogate zemlje bi mogle pomoći siromašnima da to urade.
“Pravilna obrada hrane bitna je za održiv oporavak, stvorit će potencijalne milione novih radnih mjesta širom svijeta, manje gladi, veću sigurnost hrane i bolje upravljanje nekim od najvažnijih prirodnih resursa: tla, vode, šuma i oeana”, zaključuju u pismu.
Kompanije koje su potpisale pismo također najavljuju vlastite mjere u vezi s krizom Covid-19. Nestlé surađuje s Crvenim križem i osigurava hranu, prehrambene proizvode i flaširanu vodu za humanitarne inicijative. Donirala je oko 10 miliona eura zemljama u krizi. PepsiCo je donirao 45 miliona dolara razvijenim i zemljama u razvoju, a nudi i 50 miliona obroka hrane. Unilever donira 100 miliona dolara svojih proizvoda, a malim proizvođačima kredite u iznosu od 500 miliona dolara.
Izvor: Stav.ba