Plenković: U BiH idem s porukom o cjelovitosti BiH i potrebi dijaloga

Premijer Andrej Plenković (Foto Hina)

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u subotu da u posjetu Bosni i Hercegovini ide s porukom o cjelovitosti BiH i potrebi za dijalogom i smanjenjem napetosti u toj susjednoj zemlji. 

“Poruka s kojom idemo u BiH je ona o znaku i signalu prijateljstva, dobronamjernosti, dobrosusjedstva, saradnje, poruka o cjelovitosti BiH, ali i poruke o tome da se sva tri konstitutivna naroda (…) osjećaju dobro i adekvatno zastupljeno”, rekao je Plenković koji putuje u BiH u ponedjeljak.

Premijer je dodao da “što se tiče zalaganja i zaštite Hrvata u BiH i njihove ravnopravnosti, mislim da se tu u potpunosti slažemo predsjednik i ja i praktički svi razumni akteri na hrvatskoj političkoj sceni. Oko toga nikada nije bilo prijepora i mislim da je dobro da smo tu svi na zajedničkim pozicijama”.

Neizbježne političke teme posjete bit će promjena Izbornog zakona i najnovija događanja u Banjoj Luci.

Parlament bh. entiteta Republika Srpska u petak je podržao prijedloge člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da taj entitet povuče saglasnost na državne zakone o odbrani, sistemu neizravnog oporezivanja te o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću.

“Želim osobno biti u Mostaru, Sarajevu i čuti poruke, dobro razumjeti koje su namjere i koji su koraci nakon usvojenih zaključaka u Skupštini u Banjoj Luci, da vidimo kako možemo u takvim okolnostima dati svoj doprinos”, rekao je hrvatski premijer novinarima u subotu.

Hrvatska se želi pozicionirati kao “razuman i odgovoran akter koji kroz svoju vanjsku politiku štiti i svoje nacionalne interese, ali i smiruje tenzije i daje svoj doprinos tamo gdje ga može i gdje ga, na temelju svojih iskustva, treba dati”, dodao je premijer.

Na pitanje novinara mogu li izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića i njegova podrška Dodiku ugroziti uspješnost njegova puta u BiH, Plenković je odgovorio da on vodi “konzistentnu” politiku prema BiH, koja uključuje dijalog, ostvarivanje prava Hrvata u BiH i deeskalaciju napetosti.

“Svako dizanje tenzija u našem susjedstvu se reflektira i na zemlje u okruženju. Jedna od njih smo mi”, rekao je Plenković.

Službena posjea hrvatskog premijera BiH započet će svečanim dočekom ispred Vijeća ministara BiH.

Plenković je u prvoj službenoj posjeti susjednoj zemlji bio 2016. godine, a u BiH u ponedjeljak putuje na poziv predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije s kojim će održati sastanak “tête-à-tête”.

Plenković će potom održati sastanak s predstavnicima oba doma Parlamentarne skupštine BiH – predsjedavajućim Doma naroda Draganom Čovićem, zamjenicima Nikolom Špirićem i Bakirom Izetbegovićem i predsjedavajućim Predstavničkog doma Denisom Zvizdićem, te zamjenicima Nebojšom Radmanovićem i Borjanom Krišto.

Hrvatski premijer položit će vijenac na “Mostu Suade i Olge”, nekadašnjem Vrbanja mostu u čast prvim žrtvama opsade Sarajeva Suadi Dilberović i Olgi Sučić 1992. godine.

Prije odlaska u Mostar predviđeni su susreti s reisom Islamske zajednice u BiH Huseinom Kavazovićem, mitropolitom Hrizostomom i vrhbosanskim kardinalom Vinkom Puljićem.

Plenković će u Mostaru razgovarati s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora u sjedištu HDZ BiH.

Izborni zakon, migracije, evropski put BiH 

Odlazak u Sarajevo je “izraz prijateljstva, poštovanja i potpora BiH kao suverenoj državi, njenoj cjelovitosti i potpora Daytonskom konceptu BiH i formuli 1, 2, 3 (jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda), potpora evropskom putu”, doznaje se od izvora.

Susjedne zemlje razgovarat će o upravljanju migracijama, kampovima na granicama, jačanju saradnje BiH s Frontexom, agencijom za nadzor vanjskih granica EU-a, a ti razgovori “važni su” u kontekstu skorog ulaska Hrvatske u šengenski prostor, ističu iz vlade.

Među ključnim političkim temama bit će pitanje izmjene Izbornog zakona. BiH izlazi na izbore u oktobru iduće godine, a prema preporukama Venecijanske komisije izborna pravila ne bi se trebala mijenjati u izbornoj godini, ali ta preporuka neće se moći ispoštovati.

Kako bi stekla status kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji, BiH mora ispuniti 14 kriterija koje je definirala Evropska komisija. “Ne tražimo nikakav ubrzani put ili popust u tih 14 tačaka”, ističu iz vlade, ali dodaju da je Hrvatska spremna pomoći BiH na ispunjavanju tih zahtjeva.

Posjeta nije isključivo političkog karaktera

U hrvatskom izaslanstvu bit će ministri finansija, privrede, prometa, Zdravko Marić, Tomislav Čorić i Oleg Butković, predsjednica Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Zdravka Bušić i državna sekretarica za Evropu pri MVEP-u Andreja Metelko-Zgombić.

U septembru je pušten u promet most Svilaj, kontaktna tačka cestovne mreže Hrvatske i BiH, a Hrvatska je zainteresirana za nastavak razgovora o infrastrukturnim prekograničnim projektima, uključujući one o budućoj Jadransko-jonskoj autocesti.

Hrvatska i BiH rade na povezivanju plinskih transportnih sistema, a južni pravac Zagvozd – Imotski – Posušje – Novi Travnik s odvojkom za Mostar od “velikog je interesa i značaja”, ističu iz hrvatske vlade, a prenosi Hina.