Opći izbori u Bosni i Hercegovini bit će održani 2. oktobra jer je to rok koji definira Izborni zakon kakav je sada na snazi, najavio je u četvrtak predsjednik Centralne izborne komisije te zemlje Željko Bakalar.
On je u izjavi za sarajevski “Dnevni avaz” potvrdio kako tehničke pripreme za provedbu izbora traju i nastavit će se, a CIK će se ponašati u skladu s odredbama važećeg Izbornog zakona sve dok se eventualno ne dogovore njegove izmjene.
U tom zakonu stoji kako se izbori održavaju prve nedjelje u oktobru osim ukoliko se taj dan ne poklapa s nekim vjerskim blagdanom, što ove godine nije slučaj.
“2. oktobra zakonom je propisani dan za održavanje Općih izbora 2022. godine”, kazao je Bakalar.
CIK ima obvezu raspisati izbore najkasnije 150 dana prije njihova održavanja, što znači kako oni to planiraju učiniti početkom maja.
Izborni zakon teorijski je moguće promijeniti do tada, no to se mora učiniti u parlamentu, pri čemu je potrebno da izmjene podupre više od polovine zastupnika u Zastupničkom domu, a za eventualne promjene Ustava kao sastavnog dijela novog političkog dogovora o izbornim pravilima bila bi potrebna potpora dvije trećine zastupnika.
Intenzivni pregovori o izmjenama Izbornog zakona, koji traju od sredine 2021. godine, do sada nisu dali rezultate, a ključni su problemi novi model izbora članova Predsjedništva BiH, ali i zastupnika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH kao i ovlasti tog tijela.
Jedan od opozicionih čelnika Fahrudin Radončić najavio je kako bi naredne sedmice mogao uslijediti novi krug pregovora, ali je istakao kako sve ovisi o spremnosti Hrvatske demokratske zajednice BiH i Stranke demokratske akcije na dogovor.
Predsjednik CIK-a Bakalar potvrdio je kako, bez obzira na te pregovore, tehničke pripreme za provedbu oktobarskih izbora traju. Trenutno se u ovom tijelu radi na pripremi provedbenih akata i postupku javnih nabavki izbornog materijala, uključujući tu štampanje glasačkih listića.
Stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora najavile su kako će na vanrednoj skupštini te koordinacije 19. februara odlučiti o strategiji i koracima koje će poduzeti ukoliko pregovori o izmjenama Izbornog zakona propadnu.
Ne isključuju opciju bojkota izbora ukoliko bi se oni održali po odredbama postojećeg Izbornog zakona, kojeg smatraju nevažećim jer su presudom Ustavnog suda BiH iz 2016. godine, po tužbi Bože Ljubića, izvan snage stavljene njegove odredbe koje se odnose na način uspostave Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.
