Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković boravio je danas u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini, gdje se najprije susreo s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom.
Programom posjete upriličen je svečani doček, a potom susret delegacija Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske.
U delegaciji Vijeća ministara BiH, pored predsjedavajućeg Tegeltije, bio je zamjenik predsjedavajućeg i ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac i ministar komunikacija i prometa BiH Vojin Mitrović.
Po okončanju sastanka održana je i konferencija za medije predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije i predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića.
Članovi kolegija Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH također su se susreli s premijerom Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem.
Isto tako, Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, uz Predsjedništvo HNS-a, danas je u Mostaru održao sastanak s Andrejom Plenkovićem.
Susret s Tegeltijom
Zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske trebala bi biti organizirana u prvom kvartalu naredne godine, kao i zajednički privredni forum hrvatskih i bh. privrednika kako bi se definirali pravci daljnje saradnje.
Potvrđeno je to nakon današnjeg susreta delegacija Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske predvođenih predsjedavajućim Vijeća ministara Zoranom Tegeltijom i premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem.
Na press konferenciji nakon sastanka ponovili su stavove da dvije zemlje imaju dobre bilateralne odnose u političkom i ekonomskom smislu, a najavljeno je i da će Hrvatska nastaviti podržavati integracijske procese BiH.
Hrvatska je jedna od tri najznačajnija vanjskotrgovinska partnera, a pad razmjene u 2020. godini već je nadoknađen u prvih deset mjeseci ove godine i ona bi trebala biti na nivou većem od dvije milijarde eura.
Sagovornici su podsjetili na nedavno otvaranje mosta Svilaj na rijeci Savi, kao i na činjenicu da bi most u Gradišci koji također povezuje dvije zemlje trebao biti završen uskoro, a najavljeno i da će se uskoro krenuti u rekonstrukciju mosta u Brčkom, ali u planu je i izgradnja potpuno novog graničnog prijelaza kako bi se on izmjestio iz grada.
Tegeltija i Plenković istaknuli su važnost završetka Koridora V-c te najavili da Hrvatska čini sve kako bi se s južne strane osiguralo alternativno snabdijevanjem gasom budući da je taj gasovod na 60 kilometara od BiH. U BiH je u toku priprema dokumentacije za projektiranje tog toka.
Sagovornici su naveli da je namjera napraviti i takozvani zeleni koridor s Evropskom unijom što bi osiguralo da BiH bude prva zemlja Zapadnog Balkana povezana na zeleni koridor EU preko Hrvatske.
Razgovarano je i o ilegalnim migracijama te je rečeno da će se raditi na osiguranju bolje saradnje između sigurnosnih agencija posebno između policija dvije zemlje, a ponovljeno je i da Hrvatska neće stavljati žicu na granicu s BiH.
“Imamo nekih otvorenih pitanja koja su dugo aktuelna. Neka od njih posljedica su prošlosti ili sukcesije, poput pitanja imovine bh. građana i firmi u Hrvatskoj i arbitražnog postupaka Termoelektrane Gacko, ali oni ne ugrožavaju međusobne odnose”, smatra Tegeltija.
Ipak, tu je i pitanje Ugovora o granici koji još uvijek nije ratificiran ni u jednom parlamentu, kao i vrlo aktuelno pitanje izgradnje odlagališta za nuklearni i radioaktivni otpad u Trgovskoj gori u blizini BiH te je Tegeltija pozvao Hrvatsku da iznađe drugu lokaciju za taj objekat.
“Ovo pitanje izazvalo je strah građana u dolini rijeke Une. Postigli smo dogovore da će BiH učestvovati u ekspertskoj grupi za izgradnju tog objekta, ali pronalazak druge lokacije bilo bi najbolje rješenje jer je suviše napetosti. To je bolje nego da napravimo međusobno nepovjerenje”, stava je Tegeltija.
Ponovljeno je i da su dvije zemlje pokazale kako treba susjedski sarađivati kada je bio u pitanju odgovor na pandemiju virusa korona.
Plenković je još jednom ponovio da Hrvatska podržava odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma, cjelovitost i suverenitet BiH na temelju dva entiteta, tri konstitutivna naroda i drugih naroda koji u njoj žive, te naglasio njihov interes za ravnopravnost Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda koji treba biti, kako navodi, legitimno zastupljen u svim bh. institucijama.
O Genocidu u Srebrenici
Što se tiče pitanja Genocida u Srebrenici službeni stav Hrvatske nikada nije došao u pitanje, izjavio je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković danas u Sarajevu, odgovarajući na pitanje novinara o posljednjim izjavama predsjednika te države Zorana Milanovića.
“Čak smatram da je predsjednik Milanović uspio pojasniti šta je htio reći. Nekada te formulacije jako brzo dobiju određeni spin u medijima. Međutim, vidjeli ste neke njegove ranije izjave gdje i on oko Genocida u Srebrenici nije imao nikakvih dilema”, rekao je Plenković.
Još jednom je istakao dobre, konstruktivne i prijateljske odnose dvije države, potcrtavši da je dok je bio zastupnik u EU parlamentu snažno i aktivno, dnevno lobirao i prema državama članicama i prema parlamentarcima, da BiH u februaru 2016. godine podnese zahtjev za članstvo u Evropsku uniju.
“Imam osobni i politički osjećaj identifikacije sa željom da pomognem tu želju i ambiciju BiH”, kaže Milanović.
Smatra da su BiH i Hrvatska upućene jedna na drugu i da će to uvijek biti tako.
“Ovo je snažan prijateljski posjet koji nije simbolička gesta, nije nikakvo peglanje – on je dio sustavnog dijaloga. Sljedeći korak, a to je sastanak Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske u Hrvatskoj, treba ove naše odnose dizati na višu razinu. Vjerujte, snažnijeg, većeg prijatelja, odvjetnika, zagovaratelja na razini EU, od Hrvatske Bosna i Hercegovina nema. Ja tamo sjedim već šestu godinu i znam tko što govori i tko što podiže. EU gleda na Hrvatsku kao na zemlju koja ipak ima veća znanja o situaciji ovdje nego drugi i kada to činite kao prijatelj sa uvjerenjem onda je vaša poruka i snažnija”, kazao je Plenković.
Predstavnici HNS-a
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u Sarajevu je položio vijenac i na spomen-obilježje na mostu “Suade i Olge”.
Na ovaj način, predsjednik hrvatske vlade odao je počast prvim žrtvama opsade Sarajeva, Suadi Dilberović i Olgi Sučić koje su na tom mjestu poginule 5. aprila 1992. godine, kao i svim žrtvama u Sarajevu tokom agresije na BiH.
Plenković se u nastavku posjete BiH susreo s reis-ul-ulemom Islamske zajednice u BiH Huseinom ef. Kavazovićem, mitropolitom dabrobosanskim Hrizostomom i vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem.
Hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se večeras u Mostaru s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora (HNS) od kojih je, kako je rekao, čuo jedinstven stav o temeljnim pitanjima funkcioniranja BiH.
Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović kazao je kako je hrvatski premijer došao u BiH u vrijeme teške političke krize te je dodao kako je atmosfera na današnjim sastancima u Sarajevu i Mostaru bila iznimno optimistična.
“Plenković je došao da nas kao veliki prijatelj ohrabri u razgovorima o izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, da napravimo unutarnji red, dogovor između predstavnika konstitutivnih naroda, da olakšamo svoj put kad je u pitanju izborno zakonodavstvo, ali isto tako da nam kaže: dogovorite se i recite kako Hrvatska može pomoći kada je u pitanju unutarnja, ekonomska i socijalna stabilnost i kada je u pitanju europski put”, izjavio je Čović na konferenciji za novinare.
Plenković je istaknuo kako mu je iznimno bitno bilo čuti od predstavnika različitih političkih opcija koje djeluju unutar HNS-a „jasnu i snažnu poruku političkog konsenzusa”.
“U ovim okolnostima, kada se BiH nalazi u višemjesečnoj krizi, važno mi je bilo čuti jedinstven stav političkih predstavnika hrvatskog naroda, ne samo HDZ-a BiH, oko temeljnog pitanja Izbornog zakona. Ta poruka je jasna, ona se temelji na pridržavanju onoga što je temelj, što je ustavni okvir BiH, a to je jedna država, dva entiteta, tri ravnopravna konstitutivna naroda i ravnopravnosti i prava svih ostalih u BiH. Važno je da smo dobro razumjeli da je to zajednička linija svih hrvatskih stranaka”, kazao je hrvatski premijer.
Pozvao je sudionike svih strana uključenih u pregovore oko izbornog zakonodavstva da postignu politički koncenzus koji bi omogućio kvalitetno funkcioniranje bh. institucija u budućnosti:
“Smatramo da je to bilo dogovoreno od svih važnih povijesnih aktera 1995. i nije dobro da se u kasnijem razvoju događaja razvila praksa koju tada nitko nije vidio da je uopće teoretski moguća, a kamoli da se u praksi konsolidira kao situacija u kojoj se Hrvati ne osjećaju kvalitetno zastupljeni.”
Dodao je kako će Hrvatska nastaviti aktivan dijalog s Bosnom i Hercegovinom te je najavio održavanje zajedničke sjednice Vlade RH i Vijeća ministara BiH na proljeće sljedeće godine, kao i gospodarskog foruma na kojem bi sudjelovali bh. i hrvatski gospodarstvenici.
“Želimo unaprijediti trgovinsku razmjenu, gospodarsku suradnju, prometnu i energetsku infrastrukturu. Dakle, u svim područjima biti aktivni i angažirani, i naravno, pomagati BiH na putu u Evropsku uniju”, poručio je Plenković, dodavši kako “svim srcem” želi pomoći BiH.
Na pitanje novinara da prokomentira stajalište HDZ-a BiH i Dragana Čovića o Srebrenici, Plenković je kazao kako ne postoji dvojba oko toga je li se u Srebrenici dogodio Genocid ili ne.
“Predsjednik Čović svojim pismom je do kraja pojasnio i markirao svoje pozicije i smatram da je na taj način otklonio i najmanju sumnju da kod njega osobno, a pogotovo kod Hrvatske demokratske zajednice u BiH postoji bilo kakva dvojba oko karaktera zločina u Srebrenici, a to je Genocid. Ta dvojba ne postoji ni u Vladi Republike Hrvatske niti ovdje kod političkih predstavnika Hrvata u BiH. Mislim da je to njegovo pismo dobro došlo i da je u cijelosti zatvorilo tu temu”, istaknuo je Plenković.
Novinare je zanimao i Čović stav o mogućim ustavnim promjenama i brisanju termina “konstitutivni narodi” u dijelu koji se odnosi na Predsjedništvo BiH.
“Konstitutivnost je tema o kojoj se ne razgovara, odnosno s naše strane nije prostor za nekakav dogovor ili kompromis. Mi ne tražimo da idemo negativno prema tome, nego da dogradimo Ustav kako bi ispoštovali sve presude suda u Strasbourgu. U tom smislu, kada je u pitanju i Dom naroda i Predsjedništvo, ponudili smo da uz predstavnike hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda imamo i predstavnike onih koji se ne izjašnjavaju kao predstavnici konstitutivnih naroda, a time bismo potpuno pomirili i riješili svaki oblik diskreditacije koji smo do sada, na neki način imali, u našem izbornom zakonodavstvu”, odgovorio je Čović.
Plenković je dodao kako je presuda u slučaju Sejdić-Finci „nijansirana presuda, koja ide za tim da nema diskriminacije predstavnika manjina, odnosno drugih naroda koji žive u BiH, a koji nisu Hrvati, Bošnjaci i Srbi”.
“S te strane meni nije poznato da je bio bilo kakav međunarodni forum na kojemu bi bio postignut konsenzus da se međunarodna zajednica odriče ili odmiče od ustavnog okvira BiH koji je dogovoren u Daytonu, a potpisan u Parizu, takvog sastanka nigdje nije bilo niti je on organiziran. Mislim da trebamo tražiti rješenje koje će biti uključivo, ali koje neće eliminirati osnovne postavke ustavne arhitekture onakve kakvu BiH ima već 26 godina”, kazao je Plenković.
Kada su u pitanju aktualni politički pregovori o izmjenama izbornog zakonodavstva predsjednik HDZ-a BiH upozorio je kako vrijeme za dogovor polako istječe.
“Imamo zakazan pregovarački proces od 17. do 20. decembra gdje bismo u kontinuitetu trebali razgovarati da riješimo pitanje legitimnog predstavljanja i u domovima naroda i u Predsjedništvu i držim da postoji realna mogućnost da se oko toga dogovorimo. To je prevažno, prije svega za odnose u Federaciji, ali i za cijelu BiH, a naravno nije ni problem da u januaru, februaru 2022. godine u Parlamentu raspravljamo i sa svim drugim strankama, slično kao što smo radili za Mostar, dogovorili smo stvari, potpisali, a onda išli u Parlament”, kazao je Čović.
Plenković se složio da je primjer Mostara, u komu su nakon 12 godina održani lokalni izbori nakon što je postignut politički dogovor, dobar putokaz koji treba slijediti.
Na pitanje da prokomentira odnose dviju zemalja, Plenković je odgovorio kako u BiH uvijek dolazi kao prijatelj, susjed i neko ko se zalaže i zagovara BiH, sva tri naroda i sve ljude koji žive u ovoj zemlji.
“I Hrvatska i BiH i povijesno i politički, ekonomski, geografski, kulturno, prometno i energetski upućeni su jedni na druge i bit ćemo tu jedni uz druge zauvijek. Mi nemamo druge politike osim da budemo pozitivni, afirmativni, konstruktivni, da nastojimo slati poruke mira, saradnje, stabilnosti u BiH, poruke smanjivanja napetosti, ali i poruke podrške prema evropskom putu BiH”, kazao je hrvatski premijer.
Po njegovim riječima, razgovori koji su danas vođeni pridonose smirivanju tenzija i konstruktivnom pristupu.
