Preselio Hadžem Hajdarević, pisac, pjesnik i naučni radnik

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović u srijedu poslije ikindija-namaza (14 sati) ispred Gazi Husrev-begove džamije predvodit će dženaza-namaz rahmetli Hadžemu Hajdareviću. Nakon toga će se dženaza-namaz također klanjati i na Grličića brdu, gdje će biti i ukopan

Hadžem Hajdarević, pjesnik, prozni pisac, esejist, publicist, pisac za djecu, urednik i priređivač djela drugih autora, znanstveni radnik u oblasti jezika, rođen je 18. jula 1956. godine, u Kruševu kod Foče. Školovao se na Popovu Mostu (osnovna škola), Općina Foča, te u Sarajevu (Gazi Husrevbegova medresa i studij jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu).

Objavio je dvanaest knjiga poezije, više pjesničkih izbora, zatim nekoliko knjiga proza, kolumni, eseja, čime se, kad je u pitanju žanr, ubraja u najrazrodnije savremene bosanskohercegovačke autore. Knjige odabranih Hajdarevićevih stihova izišle su na bugarskom, francuskom, engleskom, slovenskom, poljskom i njemačkom jeziku. Prevođen je i na arapski, flamanski, mađarski, makedonski, danski, ruski, ermenski, talijanski, turski, ukrajinski i druge jezike… Dobitnik je više književnih nagrada: Nagrada Trebinjskih večeri poezije (1981.), Nagrada “Skender Kulenović” (1996.), “Planjaxova” nagrada za najbolju knjigu pjesama (2005.), nekoliko bh. i regionalnih nagrada za najbolju kratku priču i dr. Zastupljen je u svim novijim antologijama bosanskohercegovačke i bošnjačke poezije i kratke priče.

Jedan je od autora Rječnika bosanskog jezika (Sarajevo, 2007.), koautor Pravopisnog priručnika bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika sa osnovama gramatike (Sarajevo, 2013.), itd. Upjevao je na bosanski jezik neke od značajnijih bošnjačkih pjesnika koji su pisali na orijentalnim jezicima, poput Divana Fadil-paše Šerifovića. Na bosanski je upjevao i Ilahinamu perzijskog klasika Feriduddina Muhammeda Attara (XII. i XIII. st.), te Kaside-i-burdu egipatskog pjesnika Ebu Abdullaha Šerefuddina el-Busirija iz XII. stoljeća. Autor je ili koautor više čitanki za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini.

Od 2002. pa do 2012. godine bio je, u okviru redovnih aktivnosti Društva pisaca BiH, predsjednik Organizacijskog odbora Međunarodne književne manifestacije “Sarajevski dani poezije”, a krajem marta 2018. izabran je za predsjednika bosanskohercegovačkoga Društva pisaca. Posljednjih dvadesetak godina, radio je u Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu.

Nije se sustezao aktivno sudjelovati i u društvenopolitičkom životu BiH, gdje je, u sociopolitičkom smislu, pripadao ideji socijaldemokratije. Tako je, u jednom izbornom ciklusu, od 2010. do 2014. godine, bio zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo na izbornoj listi SDP BiH.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović u srijedu poslije ikindija-namaza (14 sati) ispred Gazi Husrev-begove džamije predvodit će dženaza-namaz rahmetli Hadžemu Hajdareviću.

Nakon toga će se dženaza-namaz također klanjati i na Grličića brdu, gdje će biti i ukopan.

Prethodni članakNa današnji dan osnovana Kraljevina SHS: Osim Srba, svi su drugi bili “guske u magli”
Naredni članakKomemoracija Hadžemu Hajdareviću: Njegov život i poezija veličali su dobro u čovjeku