Prva veća doseljavanja muslimana na područje današnje Hrvatske uslijedila su nakon 1878. i austro-ugarskog zaposjedanja Bosne i Hercegovine. Nakon okupacije Bosne i Hercegovine pripadnici islamske vjeroispovijesti u Zagrebu su izuzetno rijetka pojava. Većina onih koji su živjeli tada u Zagrebu bili su se ondje nastanjivali za stalno. Kao i u kasnijim vremenima dolazili su muškarci koji su tragali za poslom i studenti koji su se u Zagrebu školovali, a potom se vraćali kućama.
Do 1918. godine najbrojnija skupina muslimana u Zagrebu bili su studenti koji su od 1892. godine dobili mogućnost upisa na Pravni fakultet. Uglavnom su se studenti zagrebačkoga sveučilišta nakon odslušanog studija vraćali u Bosnu i Hercegovinu.
Prvi ukop muslimana na mirogojskom groblju zabilježen je 1883. godine (krojač iz Bosanskog Novog), a ostali muslimani koji su bili pokapani uglavnom pripadaju slojevima trgovaca, nadničara, podvornika, težaka…
Do 1914. na mirogojskom groblju bilo je pokopano 49 muslimana. U popisima stanovništva do 1910. godine nema zabilježenih muslimana. Tek u popisu iz 1910. u Hrvatskoj su zabilježena 204 muslimana. Najveći broj živio je u Karlovcu, Dubrovniku, Osijeku i Zagrebu. U Zagrebu je tako tada živjelo 35 pripadnika islamske vjeroispovijesti među kojima je bilo osoba podrijetlom s područja današnje Bosne i Hercegovine, ali i muslimana iz Albanije. Islam do 1916. godine nije uvršten u zakon priznate vjere, stoga muslimani nisu mogli dobiti zavičajnost u Hrvatskoj.
Pravno pitanje islama u banskoj Hrvatskoj riješeno je tek 7. ožujka 1916. godine, nakon dvodnevne rasprave u Hrvatskom saboru. Zakon o priznanju islamske vjeroispovijesti stupio je tek na snagu 27. travnja 1916. godine poslije kraljevske sankcije. Prema tom zakonu muslimanima je dopušteno javno ispovijedati vjeru, samostalno uređivati vjerske, nastavne i zakladne poslove i njima upravljati. Nakon donošenja toga zakona uklonjene su posljednje zapreke trajnom naseljavanju muslimana u Zagrebu.
U Prvom svjetskom ratu 1915. godine započelo je s radom Carsko i kraljevsko islamsko vojno dušobrižništvo u Zagrebu kao prva ustanova ustrojena posebno za muslimane u banskoj Hrvatskoj.
Odlomak iz knjige Bošnjaci u Domovinskom ratu Filipa Škiljana.
