Rektori javnih univerziteta u Bosni i Hercegovini zatražili su u utorak od nadležnih vlasti da što prije otvore pitanje priznavanja visokoškolskih diploma stečenih u BiH u Hrvatskoj i Sloveniji koje ih zasad ne priznaju kao ravnopravne na domicilnim fakultetima.
Na sastanku rektorske konferencije BiH u Banjoj Luci rektori javnih univerziteta razmatrali su probleme nastale pošto je hrvatska Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) nakon provedenog postupka vanjskog vrednovanja odlučila da će kao punopravne priznavati samo diplome Sveučilišta u Mostaru.
Time su svi drugi univerziteti u BiH i njihove diplome svrstane u kategoriju onih za koje se u slučaju prijave za posao ili nastavak studija u Hrvatskoj izdaje posebno mišljenje AZVO. To mišljenje poslodavac u Hrvatskoj može, ali i ne mora prihvatiti no u slučaju prijave za posao u državnoj službi u Hrvatskoj ono predstavlja otežavajuću okolnost ukoliko je izdato s rezervom.
Takva je situacija rezultat stupanja na snagu novog hrvatskog zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih kvalifikacija koji je u primjeni od 2022. godine.
Diplome iz BiH trenutno nisu automatski priznate niti u Sloveniji no ondje su razlozi nešto drugačiji jer se svode na zahtjev slovenskih vlasti da im se dostave jasne informacije o statutu visokoškolskih ustanova u BiH i njihovih nastavnih programa.
“Pozvali smo obrazovne vlasti u BiH da sarađuju s vlastima Hrvatske i Slovenije i djeluju politički kako bi se riješili problemi što ih imaju osobe s diplomama iz BiH”, kazao je novinarima Radoslav Gajanin, rektor Banjalučkog univerziteta koji trenutno predsjedava rektorskom konferencijom BiH.
Zapravo je riječ o problemima koji su pretežno administrativne prirode jer se s diplomama iz BiH ipak može i zaposliti u Hrvatskoj kao i nastaviti studirati iako je to sada nešto kompliciranije, rekao je.
Krivac su diplome bez pokrića
Gajanin smatra da se Hrvatska vjerovatno time štiti jer se na njenim univerzitetima kao i u svim drugim zemljama regije broj studenata svake godine smanjuje, te dodaje da u BiH studira veliki broj hrvatskih državljana.
Tvrdi da ih ima i u Banjoj Luci gdje su im posebno zanimljive medicina, stomatologija i arhitektura.
Damir Ljubić, direktor Centra za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja BiH (CIP), ocijenio je da je suštinski problem u kvaliteti obrazovnog sistema BiH koji je istovremeno rascjepkan i hipertrofiran.
“Politika je uvijek pomalo prisutna no ona ovdje nije dominantni problem. Ono čime se mi trebamo baviti je da obrazovanje bude jedan od strateških prioriteta”, kazao je Ljubić.
Dodao je da uspostava sistema osiguranja kvaitete obrazovanja sve rješava, pa tako i pitanje priznavanja diploma iz BiH u drugm državama.
Da su bili uspostavljeni potrebni standardi ne bi se moglo dogoditi da se u BiH masovno izdaju diplome bez pokrića, kaže Ljubić, a s tim je saglasan i banjalučki rektor Gajanin uz konstataciju da je “poplava diploma” koje se ekspresno stječu na univerzitetima u privatnom vlasništvu ozbiljan problem.
“Hrvatska vjerovatno želi zaštiti svoje tržište (rada) od takvih diploma”, kazao je predsjednik Rektorske konferencije BiH.
