Rusija i Hrvatska sve češće o ugrožavanju mira u BiH

Tokom vikenda u BiH stiže američki predstavnik za zapadni Balkan Matthew Palmer, a očekuje se da će centralna tema razgovora biti izmjene Izbornog zakona, odnosno ograničene izmjene Ustava BiH.

Iako stidljivo i nevoljko, ogranične izmjene Ustava u posljednjim istupima počeo je pominjati i lider HDZ-a Dragan Čović uz dodatak da to treba biti u onoj mjeri koliko to zahtijeva izborno zakonodavstvo.

Da su izmjene Ustava BiH neophodne, do sada je u više navrata jasno podcrtala američka administracija.  Američki državni sekretar Antony Blinken uputio je početkom aprila pismo članovima Predsjedništva BiH u kojem je prenio poruku SAD, da su BiH potrebn ograničene ustavne promjene.

– Od početka je bilo shvaćeno da ustavni poredak, uspostavljen Daytonskim mirovnim sporazumom, nije uklesan u kamen i da je potrebno s vremenom izvršiti potrebne promjene. Neki od nedostataka Ustava Bosne i Hercegovine identificirani su u presudama Evropskog suda za ljudska prava, uključujući odluku Sejdić-Finci”, naveo je američki državni sekretar u svom pismu.

S toga “čudi” današnji antiamerički istup ministra vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordana Grlić Radmana, koji je ustvrdio da bi izmjene Dejtonskog sporazuma bile “katastrofalne za mir u cijeloj Europi”. Zapravo, prije svega, po mir u Bosni i Hercegovini.

No takav stav mogao se čuti i tokom posjete ruskog ministra vanjskih poslova regiji u decembru prošle godine.

Tada je Sergej Lavrov u BiH izjavio da je Dejtonski sporazum ‘temelj funkcionisanja BiH, te da ‘treba poštovati ravnopravnost tri konstitutivna naroda i dva entiteta’.

– Htio bih reći da svaki pokušaj rušenja Dejtona može da izazove najozbiljnije rizike i posljedice, zaprijetio je tada Lavrov.

U okviru iste posjete, u Zagrebu su Lavrov i Grlić Radman javno potvrdili kako imaju jedinstven stav po pitanju Bosne i Hercegovine “da je potrebno striktno poštivanje Dejtonskog sporazuma i njegovih temelja koji se tiču jednakopravnosti i konstitutivnosti sva tri naroda te dva entiteta”.

Da ovakav stav sa Hrvatskom dijeli tek Rusija, pokazale su posljednja Rezolucija Evropskog parlamenta o BiH te Deklaracija usvojena na samitu NATO-a. U oba ova dokumenta najjače zapadne države su odbile ubaciti pominjanje principa konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja.

IZVORVijesti.ba
Prethodni članakIzetbegović: Evropski parlament se očitovao u kojem pravcu BiH treba ići
Naredni članakSead Begović: Dugi nosovi bošnjačkih manjinskih ulizica