Ruske trupe u četvrtak su se nalazile u centru ukrajinske luke Herson, nakon dana oprečnih tvrdnji o tome je li Moskva uspjela zauzeti to strateški važno urbano središte kao prvi veći ukrajinski grad tokom svoje sedmodnevne invazije.
Rusko Ministarstvo odbrane saopćilo je da kontrolira Herson u srijedu, ali je savjetnik ukrajinskog predsjednika odgovorio da su ukrajinske snage nastavile braniti crnomorsku luku od oko 250.000 ljudi.
“Mi smo narod koji je razbio neprijateljske planove u sedam dana”, rekao je Zelenski u video obraćanju. “Ti planovi su se pisali godinama – oni su zli, s mržnjom prema našoj zemlji, prema našem narodu.”
Ukrajinsko izaslanstvo otišlo je na drugi krug razgovora s ruskim dužnosnicima o prekidu vatre, potvrdio je za Reuters savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak.
Ruske snage još nisu uspjele srušiti vladu u Kijevu, ali se navodi da su hiljade poginule ili povrijeđene, a više od milion ljudi pobjeglo je iz Ukrajine usred najvećeg napada na evropsku državu od 1945. godine.
Zauzimanjem Hersona, strateškog grada južnog dijela zemlje gdje se rijeka Dnjepar ulijeva u Crno more, palo je prvo značajno urbano središte otkako je Moskva započela svoju invaziju 24. februara.
Gradonačelnik Igor Koljhajev rekao je kasno u srijedu da su ruski vojnici bili na ulicama i da su ušli u zgradu vijeća. Pozvao je civile da hodaju ulicama samo po danu i u grupama po jedan i po dva.
“Danas je bilo naoružanih posjetilaca u gradskom izvršnom odboru”, rekao je u saopćenju. “Nisam im ništa obećao… samo sam ih zamolio da ne pucaju u ljude.”
Napad Rusije doveo je do niza međunarodnih sankcija koje prijete oporavku globalne ekonomije od pandemije COVID-a i potaknuo strah od šireg sukoba jer zapadne zemlje šalju oružje u pomoć ukrajinskoj vojsci.
Američki State Department pozvao je Putina i rusku vladu da “odmah prekinu ovo krvoproliće” i povuku snage iz Ukrajine. Također je optužio Moskvu da je pokrenula “potpuni rat protiv slobode medija i istine” blokiranjem nezavisnih novinskih kuća i društvenih mreža kako bi spriječila Ruse da čuju vijesti o invaziji na Ukrajinu.
Rusija svoje akcije u Ukrajini naziva “specijalnom operacijom” koja nije osmišljena da okupira teritoriju, već da uništi vojne sposobnosti svog susjeda i zarobi ono što smatra opasnim nacionalistima.
Poriče da je gađala civile, iako je bilo raširenih izvještaja o civilnim žrtvama i granatiranju stambenih područja.
Bombardiranje u Harkivu, gradu od 1,5 miliona ljudi, ostavilo je njegovo središte u pustoši uništenih zgrada i krhotina. Rusi su granatirali i grad Izjum, oko 120 km jugoistočno od Harkiva, ubivši šest odraslih i dvoje djece, saopćio je ukrajinski parlament.
Ured UN-a za ljudska prava potvrdio je smrt 227 civila i 525 povrijeđenih tokom sukoba do ponoći 1. marta, upozoravajući da je stvarna brojka mnogo veća zbog kašnjenja u prijavljivanju.
Eksplozija je potresla i željezničku stanicu u Kijevu gdje su evakuirane hiljade žena i djece. Eksploziju su izazvale olupine oborene ruske krstareće rakete, rekao je savjetnik ukrajinskog Ministarstva unutrašnjih poslova, a nema neposrednih izvještaja o žrtvama.
Istragu o mogućim ratnim zločinima odmah će pokrenuti Međunarodni krivični sud (ICC), nakon zahtjeva 39 država članica suda, što je nezabilježen broj.
Opće skupština UN-a prihvatila je sa 141 od 193 glasa neobvezujuću rezoluciju kojom se traži od Rusije da prekine napad na Ukrajinu, što je simbolična pobjeda Kijeva koja povećava međunarodnu izolaciju Moskve.
“U igri je više čak i od sukoba u samoj Ukrajini. Ovo je prijetnja sigurnosti Evrope i cjelokupnog poretka utemeljenog na pravilima”, rekao je američki državni sekretar Antony Blinken.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da Moskva i dalje traži “demilitarizaciju” Ukrajine i da bi trebao postojati popis određenog oružja koje se nikada ne bi moglo rasporediti na ukrajinskom teritoriju. Moskva se protivi nastojanjima Kijeva za ulazak u NATO.
Cijene nafte i roba su u četvrtak sve više porasle što je sumorni predznak globalne inflacije.
Za Ruse, posljedice su uključivale redove ispred banaka, pad vrijednosti rublje što ugrožava njihov životni standard i egzodus zapadnih kompanija koje odbijaju poslovati u zemlji. Ruska Centralna banka, koja je i sama pod sankcijama, udvostručila je kamatne stope na 20 posto, a rejting agencije Fitch i Moody’s snizile su suvereni kreditni rejting Rusije na status “smeće”.
Forbes je objavio da su njemačke vlasti zaplijenile gotovo 600 miliona dolara vrijednu luksuznu jahtu ruskog oligarha Ališera Usmanova zbog sankcija koje su mu uvele zapadne zemlje nakon ruske invazije na Ukrajinu. Jahta duga 155 metara, naziva Dilbar, zaplijenjena je u luci u Hamburgu gdje je bila na servisu u brodogradilištu Blohm + Voss, objavio je Forbes. Najmanje pet superjahti u vlasništvu ruskih milijardera bilo usidreno ili krstarilo na Maldivima, otočkoj državi Indijskog okeana koja nema sporazum o izručenju sa SAD-om, pokazuju podaci.
