Hrvatski sabor u srijedu je većinom glasova donio državni budžet za iduću godinu s projekcijama za 2023. i 2024. godinu.
Za budžet je glasalo 77 zastupnika saborske većine, jedan više od potrebnih 76, a protiv se izjasnilo 49 opozicionih.
U višesatnom glasanju Sabor je potvrdio Vladinu odluku o prihvatanju samo devet od ukupno 450 amandmana podnijetih u skladu sa zakonom – četiri su saborske većine, pet opozicionih.
Riječ je o amandmanima klubova ZLB-a i IDS-a te zastupnika Željka Lenarta (HSS), Vesne Vučemilović (HS) i Boške Ban Vlahek (SDP) ukupno vrijednih 11 miliona kuna, što iz opozicije smatraju nedostatnim i nazivaju “kikirikijem”.
Slijedom njih, u 2022. povećat će se sredstva za stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u porodici, za sanaciju Eufrazijeve bazilike u Poreču, program Hrvatske knjižnice za slijepe, međunarodnu promociju hrvatske poljoprivrede i drvoprerađivačke industrije te za čakovečki Centar za odgoj i obrazovanje.
Sastavnim dijelom budžeta postali su i amandmani klubova HDZ-a, HNS/HSU-a, Mire Totgergelija (HDZ) i Veljka Kajtazija (romska manjina) kojima se osiguravaju sredstva za projekt izgradnje modularne zgrade u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, za sanaciju osječke Tvrđe, opremanje Opće bolnice Bjelovar te za Nacionalni plan uključivanja Roma do 2027.
Šesti Plenkovićev budžet
Prihodi Državnoga budžeta za 2022. godinu, šestog kojeg je predložila Vlada Andreja Plenkovića, iznose 164,5 milijarde kuna, rashodi gotovo 174 milijarde, budžetski manjak penje se iznad devet milijardi kuna.
Najveće povećanje rashoda vezano je uz obnovu od potresa, slijede rashodi za sistem socijalne skrbi, mirovine i mirovinski sistem.
“Želimo da ovaj budžet ubrza rast, privrednu transformaciju i strukturne reforme te jača našu otpornost i dublju integraciju unutar Evropske unije”, poručio je premijer Plenković kod predstavljanja budžeta Saboru.
Glavni je smjer, naglasio je, preusmjeravanje s kriznog upravljanja prema konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta.
Budžet se temelji na ohrabrujućim trendovima oporavka hrvatske privrede, najavi privrednog rasta i rasta BDP-a od najmanje devet posto u 2021. godini, uspješnoj turističkoj sezoni i rastu izvoza.
Vlada i iduće godine želi nastaviti odgovorno upravljati javnim finansijama, plan je da javni dug iduće godine ide prema 80,7 posto, a da manjak opće države padne na 2,6 posto BDP-a.
Budžet za 2022. godinu, odnosno makroekonomske projekcije za naredne dvije godine, anticipiraju i ulazak Hrvatske u europodručje što je, uz ulazak u šengensko područje, jedan od dva strateška cilja dublje integracije u EU.
