Iza Hrvatskog sabora plodna je godina: radio je više nego protekle dvije te je napravio prve korake za obnovu potresima oštećene zgrade. Saborsku su opoziciju u 2021. pogodili tektonski poremećaji, a većina je, iako tanka, ostala stabilna i dobila zastupnika više.
Uprkos pandemiji i ograničenjima, Sabor je radio više nego dvije prethodne godine, donio stotinjak akata.
Zasjedali smo 117 dana, osam više nego 2019. godine, koja nije bila pandemijska, zastupnici su se za riječ javili više od 18.000 puta, pohvalio se predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Državni budžet za 2022. godinu, rebalans ovogodišnjeg, izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Zakona o obnovi, novi zakoni o sprečavanju sukoba interesa, o budžetu, o obrazovanju odraslih, o autorskom pravu, o elektronskim medijima, prvo čitanje zakona o referendumu, “saslušanje” glavne državne sutkinje Zlate Hrvoj Šipek, upućivanje pripadnika hrvatskih Oružanih snaga u nekoliko mirovnih misija i operacija, kadrovske odluke, dio su posla koji je Sabor odradio, piše Hina.
Prvi koraci za obnovu potresom oštećene zgrade
Zagrebački i petrinjski potresi dobro su uzdrmali i oštetili saborsku zgradu te ostavili vidljive posljedice na njenim hodnicima i uredima.
Sabor se prijavio za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Evropske unije (FSEU) namijenjenih obnovi kulturne baštine i sredstva su mu odobrena. Riječ je o bespovratnih 87,6 miliona kuna, a služit će za konstrukcijsku obnovu zgrade.
Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) 2021-2026. predviđeno je da se cjelovita obnova, uključujući i povećanje energetske učinkovitosti, finansira potporom iz evropskog Mehanizma za oporavak i otpornost (Recovery and Resilience Facility).
Tačan datum početka obnove nije poznat, no zna se da su u prvoj polovini godine raspisani pozivi za geodetsku snimku postojećeg stanja zgrade te stanja instalacija.
Saborska većina odbila sve opozicione inicijative
Saborska većina redom je odbijala inicijative opozicije. Odbila je tako osnovati istražno povjerenstvo koje bi utvrdilo moguće nepravilnosti i nezakonitosti u poslijeratnoj obnovi, kao i interpelaciju o radu Vlade vezano uz način dodjele i raspolaganje sredstvima EU fondova u Projektu Slavonija, Baranja i Srijem.
Istu je sudbinu doživjela i opoziciona inicijativa o opozivu ministra finansija Zdravka Marića koju je pokrenula nezavisna Karolina Vidović Krišto, kao i inicijativa o opozivu ministra zdravstva Vilija Beroša koju je pokrenuo Klub SDP-a.
Opozicioni Vinko Grgić prvi je zastupnik koji je ostao bez imuniteta na zahtjev Ureda evropskog javnog tužitelja. Bivši SDP-ovac osumnjičen je da je počinio krivična djela primanja mita te zloupotrebe položaja i ovlasti, kojima je prouzročena šteta Evropskim strukturnim i investicijskim fondovima.
„Hreljtončići“ i tektonski poremećaji u opoziciji
Tanku, ali stabilnu saborsku većinu pojačao je opozicioni Silvano Hrelja (HSU), pa sada broji 77 “ruku”.
Prelazak koalicijskog partnera vladajućima nije dobro “sjeo” predsjedniku SDP-a Peđi Grbinu koji je ustvrdio kako sada, umjesto “žetončića” imamo “hreljtončiće”.
U opoziciji, Klub Socijaldemokrata postao je najbrojniji nakon što se Klub SDP-a podijelio zbog neslaganja s politikom vodstva stranke, na SDP-ov sa 14 članova i novi Klub socijaldemokrata s 18 članova.
Slijedom toga, Davorko Vidović iz Kluba SD, izabran je za novog potpredsjednika Sabora umjesto Miroslava Škore, bivšeg predsjednika i utemeljitelja Domovinskog pokreta (DP) koji se ljetos s puno gorčine razišao sa strankom, pa sa sestrom Vesnom Vučemilović završio u Klubu Hrvatskih suverenista koji je pak smijenio svog predsjednika Hrvoja Zekanovića nakon istupa o vakcinaciji.
Katarina Peović iz Radničke fronte (RF) razišla se s platformom Možemo, izbačena je iz Kluba zeleno-lijevog bloka pa se pridružila Klubu HSS-a i RF iz kojeg je ispao Hrelja.
Sabor je zaključio godinu s 15 saborskih klubova zastupnika.
Mostovci najaktivniji, obračun unutar opozicije
Zastupnici Mosta bili su najaktivnija opozicija u 2021. godini, podnijeli su najviše amandmana, od troje najaktivnijih zastupnika, dvoje je njihovih, Marija Selak Raspudić i Miro Bulj, na njihovu je inicijativu “saslušavana” Hrvoj Šipek, pošlo im je za rukom ujediniti opoziciju u protivljenju da se Robert Šveb izabere za glavnog direktora HRT-a, ali i posvađati se s njom kod izglasavanja zakona kojim se uvelo novčano kažnjavanje odgovornih osoba u javnopravnim tijelima koje ne poštuju obvezu predočenja COVID potvrda.
Grbinu, koji ih je prozvao “parazitima”, mostovci su uzvratili da je kukavica, Sandri Benčić (Možemo) koja im je poručila da su jedan od dva ekstrema (drugi je HDZ) poručili su da su zastupnici njene stranke “političke kukavice i HDZ u starkama”, a nisu ostali dužni ni Miloradu Pupovcu (SDSS) koji ih je prozvao da su “šegrti smrti”. “Mene ne zanimaju HDZ-ovi šegrti koji parazitiraju na epidemiji”, rekao mu je Božo Petrov, na što mu je Pupovac uzvratio “vi niste šegrti ni ovoga ni onoga, nego šegrti smrti”.
Sve je kulminiralo dolaskom Nine Raspudića i Bulja do Grbinove klupe što su mnogi iščitali kao korak do fizičkog obračuna.
Podjele unutar opozicije komentirao je i predsjednik Sabora.
“Ne pamtim toliko podjela i na lijevoj i na desnoj strani opozicije, mnogo je i ličnih sukoba i netrpeljivosti, kao da su prvu godinu i po iskoristili da se međusobno obračunaju i raščiste neke i stare račune, manje su fokusirani na ozbiljan opozicioni rad u Saboru i pokušaj da korigiraju Vladine politike, a to se najbolje vidjelo posljednjeg radnog dana kada je došlo do obračuna opozicije”, izjavio je Jandroković.
Izbor predsjednika Vrhovnog suda
Sabor je u oktobru za predsjednika Vrhovnog suda izabrao Radovana Dobronića i time zaključio višemjesečnu krizu oko imenovanja na najvišu funkciju sudbene vlasti koja je bila upražnjena od sredine jula kad je istekao mandat Đuri Sessi.
Nakon gotovo tri godine traganja, predsjednicom Povjerenstva za fiskalnu politiku imenovao je Sandru Krtalić, a uz protivljenje opozicije Roberta Šveba imenovao je glavnim direktorom Hrvatske radiotelevizije
Odlazak Miroslava Tuđmana
COVID-19 je ostavio trag i u Hrvatskom saboru, nakon višesedmične borbe s tom bolešću, u januaru je umro Miroslav Tuđman, zastupnik HDZ-a i najstariji sin prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.
