Saborska opozicija: Prijedlog budžeta za 2022. godinu nije reformski

Hrvatski sabor (Foto Hina)

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković predstavio je danas u Saboru Prijedlog državnog budžeta za 2022. godinu, istaknuvši kako je glavni smjer preusmjeravanje s kriznog upravljanja prema konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta.

“Želimo da ovaj budžet ubrza rast, privrednu transformaciju i strukturne reforme te jača našu otpornost i dublju integraciju unutar Evropske unije”, poručio je.

Međutim, u saborskoj raspravi o Prijedlogu Državnog budžeta za 2022. opozicioni su zastupnici u srijedu ustvrdili kako je iz njega vidljiv izostanak reformi i da nema promjene smjera te upozorili da građani žive sve lošije, rastu cijene, smanjuje im se životni standard, a za to se ne nude rješenja.

Emil Daus (Klub IDS-a) ustvrdio je kako je prijedlog budžeta za iduću godinu identičan ovogodišnjem, a razliku vidi jedino u tome što se jedne godine budžetske rupe krpe zaduženjima, a druge novcem iz evropskih fondova, bez strateškog promišljanja samo kako bi se ostvarili kratkoročni ciljevi.

Najavio je podnošenje 57 amandmana na predloženi budžet, sve u interesu hrvatskih građana.

Katarina Peović (klub HSU-Radnička fronta) ustvrdila je kako HDZ  manipulira statističkim podacima tvrdeći kako imamo velik rast BDP-a, napomenuvši kako ga ima, primjerice ne naročito bogati Kongo. Upozorila je kako je BDP u Hrvatskoj rastao najsporije u proteklih devet godina u odnosu na zemlje u okruženju, a sada imamo najveći rast, jer smo bili u depresiji i imali najveći pad. U fazi smo hvatanja koraka, jer susjedne zemlje rastu brže, rekla je Peović.

Napomenula je kako je rast izvoza rezultat rasta turizma i da Hrvatska postaje monokulturna zemlja jer sve više ovisimo o prihodima od turizma, a s druge strane gasi se industrijska proizvodnja s viskom dodanom vrijednošću. Naglasila je kako prijedlog budžeta reflektira iskorak prema padu izdvajanja za zdravstvo te da nisu predviđena sredstva za Brodarski institut.

Zvane Brumnić (nezavisni) smatra kako bi zbog smanjenja budžeta Ministarstva zdravstva, resorni ministar trebao podnijeti ostavku, izrazivši iskrenu sumnju da su u postojećim uvjetima moguće i ostvarive tolike uštede kako bi se ono anuliralo.

Ivana Kekin (Možemo!) upozorila je da je u idućoj godini predviđeno 6,4 milijarde kuna manje za zdravstvo ocijenivši kako se radi o neumjerenom i neutemeljenom optimizmu kada se zna da pandemija neće samo tako nestati, da nisu obavljeni i odgođeni brojni preventivni pregledi i liječenja hroničnih bolesti, a dugovi bolnica stalno rastu. Upozorila je i na smanjenje sredstava Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja te da za osnivanje hitne helikopterske medicinske službe nisu ni predviđena.

Potporu prijedlogu budžeta najavio je Vladimir Bilek (klub nacionalnih manjina) istaknuvši kako je potrebno bolje iskoristiti sredstva EU fondova za izgradnju prometne infrastrukture, bolnica, dječjih vrtića. Pozdravio je povećanje sredstava namijenjenih za isplatu mirovina i izmjene zakona o roditeljskim potporama i rodiljnim naknadama budući smo suočeni s porastom cijena i padom kupovne moći.

Dario Hrebak (klub HSLS-reformisti) ocijenio je kako je budžet realan s obzirom na okolnosti nastale uslijed pandemije virusa korona. Dodao je kako su velika očekivanja od Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Potrebno je sanirati i reformirati zdravstvo i porezno rasteretiti poduzetništvo, poručio je Hrebak.

Podsjetimo, Prijedlogom budžeta za 2022. godinu predviđaju se prihodi od 164,5 milijardi kuna i rashodi od 173,8 milijardi kuna te deficit budžeta opće države od 12 milijardi ili 2,6 posto BDP-a.

Prihodi od poreza trebali bi dosegnuti 87,9 milijardi kuna i biti gotovo sedam posto viši nego u ovoj godini, a od doprinosa se očekuje oko 26 milijardi kuna ili pet posto više.

Ukupni rashodi finansirani iz svih izvora finansiranja planirani su u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je povećanje od 500 miliona kuna u odnosu na rebalansirani budžet za ovu godinu.

Budžetski deficit opće države prema ESA 2010 metodologiji iduće će godine dosegnuti 12 milijardi kuna ili 2,6 posto BDP-a, bitno manje od ovogodišnjih 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto. U iduće dvije godine planira se daljnje smanjivanje budžetskog deficita opće države na 2,4 odnosno 1,9 posto.

Najveće povećanje rashoda vezano je uz potres, slijede rashodi za sistem socijalne skrbi, mirovine i mirovinski sistem.

Za iduću godinu Vlada projicira udjel javnog duga u BDP-u od 80,7 posto, što bi bilo 2,4 postotna boda manje od ovogodišnjih 83,1 posto. U 2023. planira se daljnje smanjenje omjera javnog duga i BDP-a na 78 posto, a 2024. na 75,3 posto BDP-a.

Očekuje se da će Sabor donijeti Proračun za 2022. oko 10. prosinca.