SAD uvele su sankcije protiv člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, objavilo je u srijedu američko Ministarstvo finansija.
BiH proživljava najtežu krizu od kraja rata 1990-tih, nakon što su politički predstavnici iz bh. entiteta Republika Srpska blokirali rad državnih vlasti, a zastupnici u Republici Srpskoj glasali za početak povlačenja tog većinski srpskog entiteta iz zajedničkih institucija.
Sankcije su uvedene i Alternativnoj televiziji iz Banja Luke, koja je u vlasništvu kompanije blisko povezane s Dodikovom porodicom.
Američko Ministarstvo finansija optužuje Dodika da koristi tu medijsku kuću za promicanje svojih ciljeva i da je kontrolira.
Riječ je o prvoj primjeni izvršnog ukaza iz juna prošle godine koji dopušta SAD-u da sankcionira osobe koje ugrožavaju mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu.
“Milorad Dodik destabilizirajućim koruptivnim aktivnostima i pokušajima rušenja Daytonskog mirovnog sporazuma, motiviran vlastitim interesima, prijeti stabilnosti BiH i cijeloj regiji”, istakao je tim povodom Brian Nelson, podsekretar Ministarstva finansija zadužen za terorizam i finansijsko-obavještajnu analitiku.
Dodik, koji je ujedno srpski član kolektivnog Predsjedništva BiH, rekao je ranije u srijedu da očekuje da će se on i njegovi saradnici naći na meti novih sankcija američke administracije, ali je istakao da ga to neće zaustaviti u provedbi planova da RS-u osigura što veći stepen samostalnosti, a potencijalno i da je odvoji od BiH.
“Sankcije su moguće, ali to je više odraz njihove nemoći nego moći”, izjavio je Dodik novinarima.
Ocijenio je da Amerikanci “s muslimanima” rade na uvođenju sankcija, ali je to nazvao jalovim poslom.
Odgovor Srba na očekivane američke sankcije bit će nastavak dosadašnje politike, bez obzira na posljedice, kazao je.
“Žao mi je što imamo takav problem sa SAD-om”, kazao je Dodik koji je na američkoj crnoj listi od 2017. godine i od tada mu je zabranjen ulazak u tu zemlju.
Izjavio je i da više nikada ne kani tražiti vizu za SAD, čak i ako mu Washington ukine postojeće mjere.
Nada se i da će u SAD-u ponovo početi razmišljati o konceptu podjele BiH, odnosno da će na kraju manjem bh. entitetu biti dopušteno da se izdvoji iz BiH i priključi Srbiji.
