Senad Hajdarević: Bošnjaci u Primorsko-goranskoj županiji izuzetno su vrijedni, znaju cijeniti ono što imaju, ali sve su češći odlasci mladih

Prvi projekt počinje u ovoj godini, paralelno sa spomenutim aktivnostima Vijeća oko priprema za parlametarne izbore kako bi napokon dobili bošnjačkog predstavnika za Hrvatski Saboru 2024. godine. U planu je i uspostavljanje kontakta s Konzulatom BiH u Rijeci

Središnji informativni portal Bošnjaka u Hrvatskoj Novi Glas u periodu koji slijedi objavljivat će intervjue s predstavnicima Vijeća bošnjačke nacionalne manjine u lokalnim zajednicama, ali i drugim predstavnicima Bošnjaka iz različitih dijelova zemlje. Cilj ovih razgovora jeste prije svega upoznati Bošnjake u Republici Hrvatskoj, ali i Bosni i Hercegovini, o tome kako druga najmnogobrojnija nacionalna manjina u ovoj državi živi, kako su zastupljeni u lokalnim vlastima te koji su problemi s kojima se susreću.

O stanju Bošnjaka u Republici Hrvatskoj govorili smo i s predsjednikom Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Primorsko-goranske županije Senadom Hajdarevićem.

Koliko ste zadovoljni sastavom Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Primorsko-goranske županije u ovom mandatu?

Novi saziv Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Primorsko-goranske županije konstituiran je 14. juna 2023. godine s 24 od mogućih 25 članica i članova Vijeća. Sastav Vijeća je puno kvalitetniji od prethodnog jer je 50 posto novih vijećnica i vijećnika, 20 posto mlađe populacije, a ostali su srednje i starije dobi. Nažalost, mali postotak je s višom i visokom naobrazbom, ali su u pravilu svi aktivni u bošnjačkim asocijacijama.

Koji su prioriteti Vijeća u ovom mandatu?

Aktivnosti Vijeća u šestom, tj. aktuelnom sazivu su otvaranje Bosanskog kulturnog doma (novi prostor) u kojem bi realizaciju projekata radilo spomenuto Vijeće, KUD Sevdah sa svojim sekcijama, a s ostalim asocijacijama će se razgovarati, što je najteže kod Bošnjaka. Također, u planu je otvorenje bosanske biblioteke i osnivanje Bosanske akademije ukoliko bude dovoljan broj akademskih građana u Primorsko-goranskoj županiji.

Postoji li najava nekih projekata koje ćete održati/realizirati u budućem periodu?

Prvi projekt počinje u ovoj godini, paralelno sa spomenutim aktivnostima Vijeća oko priprema za parlametarne izbore kako bi napokon dobili bošnjačkog predstavnika za Hrvatski Saboru 2024. godine. U planu je i uspostavljanje kontakta s Konzulatom BiH u Rijeci.

Koji su problemi Bošnjaka Vašeg lokalnog područja?

Glavni problem je što većini nije razvijena nacionalna svijest (bošnjačka), skloniji su vjerskim aspektima izjašnjavanja, što znači da se 80 posto uopće nije izjasnilo kao Bošnjaci. Razloga ima više jer smo sredina gdje ima puno onih koji su bili protiv razvijanja bošnjačke svijesti. Nažalost, tako je kako je, ali kroz sve naše aktivnosti nastojimo objasniti koliko je to bitno za status nacionalne manjine.

Kakva je saradnja s nadležnim institucijama lokalne i regionalne samouprave?

Isto tako mogu reći nažalost, ali nije nešto. Osim kada su aktivnosti vezane za njegovanje i čuvanje običaja i kulture Bošnjaka. Što se tiče saradnje s gradskim i županijskim vlastima, također ništa posebno, ali smo počeli nešto novo što može biti nagovještaj bolje saradnje kada su u pitanju njihova događanja.

Kakvi su odnosi s ostalim nacionalnim manjinama, ali i s većinskim narodom u Republici Hrvatskoj?

Za vrijeme mandata četvrtog saziva Vijeća, kada sam bio predsjednik, saradnja s drugim nacionalnim manjinama bila je dosta dobra, posebno s albanskom i makedonskom nacionalnom manjinom. Nažalost, u prethodnom, tj. petom sazivu, bila je jako loša saradnja, što radi pandemije, što  rukovodstva Vijeća. Iskreno se nadam da će se sve spomenuto podići na višu razinu.

Koliko su Bošnjaci integrirani u zajednicu kad je riječ konkretno o lokalnoj sredini iz koje dolazite?

Što se tiče integracije Bošnjaka, izuzetno su vrijedni, znaju cijeniti ono što imaju i ne vole biti ovisni o socijalnom statusu, ali radi ekonomske situacije sve su češći odlasci mladi u druge zemlje Evropske unije.

Imate li komunikaciju s maticom – BiH?

Veza s matičnom državom je dosta dobra jer kroz aktivnosti često gostujemo preko Vijeća, zajednica i udruženja u Sarajevu, Mostaru, Travniku, Bihaću te pozivamo naše poznate političare, pisce, akademike kao što su Bogić Bogićević, Ivo Komšić, Sejfudin Tokić, Edhem Šljvo, Bajruzin Hajro Planjac, Senad Husić, tu je bio i pokojni Jovan Divjak, dok sam ja bio gost kod rahmetli Muhameda Filipovića u Sarajevu, našeg akademika.

Prethodni članakDIP će i ove školske godine educirati buduće mlade birače
Naredni članakBiH: Poljoprivrednici blokirali granični prijelaz Orašje prema Hrvatskoj