Slaba finansijska pismenost srednjoškolaca

Ilustracija Pixabay

Hrvatska agencija za nadzor finansijskih usluga (Hanfa) provela je anketu među učenicima srednjih škola, koja je pokazala njihovo dobro finansijsko ponašanje, ali i nešto slabije finansijsko znanje, odnosno pismenost.

U anketi provedenoj u posljednjem lanjskom tromjesečju u kojoj je učestvovalo više od 700 učenika srednjih škola, pokazalo se da 46 posto učenika ima pozitivan odnos prema novcu, ali je ustanovljena i niska razina finansijske pismenosti.

Učenici su najslabije rezultate pokazali u finansijskom znanju, pa tako 28 posto učenika zna izračunati realnu kamatnu stopu, a 25 posto zna da je u Hrvatskoj štednja u trećem mirovinskom stupu dobrovoljna. Učenici srednje ekonomske škole očekivano su pokazali veću razinu znanja, naročito kod tema koje se odnose na penzioni sistem, dok su učenici gimnazije pokazali najmanju razinu finansijskih znanja.

Najveću razinu odgovornog finansijskog ponašanja učenici su pokazali u odnosu prema kupnji – 69 posto kaže da prije kupovine pažljivo razmatra može li priuštiti određeni proizvod ili uslugu. Iako ne prate redovno svoje troškove i troše izvan svog budžeta, prema samoj odluci o kupovini odnose se odgovorno pa većina učenika zna na šta troši novac, dok 20 posto nije sigurno na šta im novac odlazi.

Učenici se uglavnom rijetko informiraju o temama povezanim s finansijama, a samo se deset posto o tim temama informira nekoliko puta sedmično i to pretežno učenici srednje ekonomske škole.

Polovina učenika smatra kako novac služi da bi se trošio, dok njih 65 posto namjerava odvojiti za štednju za penziju.

Anketni upitnik bio je anoniman, a u ispitivanju su učestvovali učenici onih škola koje su pokazale interes za saradnju s Hanfom, zbog čega rezultati mogu pokazivati nešto veću razinu finansijske pismenosti od stvarne.

Prosječna dob ispitanika bila je 16,5 godina, a dvije trećine čine učenice, dok se jedna trećina ispitanika odnosi na učenike. S obzirom na obrazovni program 28 posto anketiranih pohađa gimnaziju, 52 posto ekonomsku srednju školu, a 20 posto njih strukovnu školu.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i ove će godine nizom edukativnih aktivnosti obilježiti Svjetsku i Evropsku sedmicu novca od 21. do 27. marta.

Prethodni članakŠesnaest gradova i općina od Ustavnog suda traži pravedniji sistem vodoopskrbe
Naredni članakBakir Izetbegović: Je li nelegitiman Hrvat koji se nije ogriješio o BiH, koji je bio pripadnik Armije RBiH?