Sokolarenje iz Hrvatske upisano u nematerijalnu baštinu UNESCO-a

Ptica grabljivica (Ilustracija Pixabay)

Republika Hrvatska dobila je 18. po redu upis svoje nematerijalne baštine – na UNESCO-ov Reprezentativni popis baštine čovječanstva, sokolarenje iz Hrvatske pridruženo je multinacionalnoj nominaciji umijeća sokolarenja, izvijestili su iz Ministarstva kulture u utorak.

Na zasjedanju UNESCO-ovog Međuvladinog odbora za očuvanje nematerijalne kulturne baštine u decembru 2021. godine, sokolarenje iz Hrvatske je pridruženo multinacionalnoj nominaciji u koju su uključene: Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Hrvatska, Irska, Italija, Katar, Kazahstan, Kirgistan, Mađarska, Maroko, Mongolija, Nizozemska, Njemačka, Pakistan, Poljska, Portugal, Republika Koreja, Saudijska Arabija, Sirijska Arapska Republika, Slovačka, Španija i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Riječ je o inicijativi multinacionalne nominacije koju su 2010. pokrenuli Ujedinjeni Arapski Emirati, te se do danas proširila na 24 zemlje koje poznaju i njeguju umijeće sokolarenja na svom području.

Umijeće sokolarenja je tradicijska praksa čuvanja i treniranja sokola i ostalih ptica grabljivica da love plijen u svom prirodnom okružju. Sokolari izgrađuju čvrstu emotivnu povezanost sa svojim pticama i obavezuju se na njihov uzgoj, trening, cjeloživotnu brigu i održavanje letenja u svrhu lova. Sokolarstvo je u različitim kulturama i društvenim zajednicama diljem svijeta prepoznato kao dio kulturne baštine, odnosno tradicije koja poštuje prirodno okruženje, prenosi se s generacije na generaciju i pridonosi stvaranju osjećaja pripadnosti te kontinuiteta određene zajednice i njenog identiteta, podsjetili su iz Ministarstva kulture i medija.

“Danas se prakticiranje sokolarenja u većini zemalja odvija u skladu s nacionalnim i međunarodnim zakonima i konvencijama o zaštiti prirodne i kulturne baštine. U današnje vrijeme divlji sokoli suočeni su s nizom štetnih utjecaja kao što su pesticidi, degradacija i uništenje prirodnog staništa, što utječe na smanjenje njihove populacije, stoga kontroliranim uzgojem sokolari pridonose očuvanju različitih vrsta sokola. Dodatno, sokolari svojim djelovanjem neposredno utječu na očuvanje prirodnih areala u izvornom stanju, potičući zaštitu mnogih biljnih i životinjskih vrsta”, istakli su.

Nositelji sokolarenja, ponajprije Hrvatski sokolarski klub te nekoliko sokolarskih klubova iz Zagreba, Karlovca, Šibenika, Slavonskog Broda te ostalih mjesta u Hrvatskoj, aktivno su učestvovali u izradi nominacije zbog čega je uspješnost pripreme dokumentacije u Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske rezultirala prihvatanjem pridruženja multinacionalnoj nominaciji. Uz to, Hrvatski sokolarski klub član je Međunarodne organizacije za sokolarenje i zaštitu ptica grabljivica (IAF) te priprema nacionalne i međunarodne susrete sokolara tokom kojih se prenose znanja i vještine sokolarenja, provode takmičenja i edukacija mlađih generacija.

“Trud da se zaštiti sokolarenje i osigura njegov opstanak, već prisutan u mnogim zemljama, posebno se usredotočuje na prenošenje vještina sokolarenja na mlade, izradu popratne opreme za lov sa sokolima, razvijanje etičnosti u lovu i uzgoju te očuvanje vrsta sokola, a dopunjuje se planiranim mjerama za održivi razvoj, kao i za podizanje svijesti o vrijednostima sokolarstva na nacionalnoj i međunarodnoj razini”, napomenuli su iz Ministarstva.

Podsjetili su da – nakon upisa Umijeća sokolarenja na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu – Republika Hrvatska sada ukupno ima 18 nematerijalnih kulturnih dobara na UNESCO-ovim popisima, od kojih su tri multinacionalne, i to 16 na Reprezentativnoj listi, jedna na Hitnoj listi i jedna u Registru dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine.

Na Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva je: Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, Festa sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja, Godišnji proljetni ophod kraljice ili Ljelje iz Gorjana, Procesija Za Križen na otoku Hvaru, Godišnji pokladni ophod zvončari s područja Kastva, Čipkarstvo u Hrvatskoj (Hvar, Lepoglava, Pag), Medičarstvo na području sjeverne Hrvatske, Sinjska alka, Bećarac – tradicijski vokalno – instrumentalni napjev s područja istočne Hrvatske, Nijemo kolo dalmatinskog zaleđa, Klapsko pjevanje, Međimurska popovka kao i tri multinacionalne nominacije – Mediteranska prehrana, Umijeće suhozidne gradnje i Umijeće sokolarenja.

Na Listi nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita je Muzički izričaj ojkanje, a u Registru dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine – Projekt Ekomuzej batana Rovinj, stoji u saopćenju.

Prethodni članakZagreb: Ove sedmice počinje vakcinacija djece protiv virusa korona
Naredni članakKomšić: Podnijet ću krivičnu prijavu onog trenutka kada se zaključci NSRS objave u Službenom listu