Od 24 stranke parlamentarne stranke, njih četiri u nadolazećem će razdoblju morati naći način kako će pokriti finansijske minuse, a to su: SDP, Fokus, HNS i Damir Bajs NL.
Pokazuju to godišnji finansijski izvještaji za 2022. godinu, koje su, s izuzetkom Odlučnosti i pravednosti (OiP), u zakonskom roku predale sve parlamentarne stranke te su izvještaji dostupni na mrežnoj stranici Državnoga izbornoga povjerenstva (DIP).
SDP je prošlu godinu zaključio s viškom prihoda od 2, 7 miliona kuna, no manjak od 10, 7 miliona kuna, koji je imao iz prethodnog razdoblja, znači da u sljedećem mora naći rješenje za manjak od oko osam miliona kuna.
To će se, navodi SDP, pokriti iz viška prihoda narednih godina. “Stranka radi na restrukturiranju poslovanja, odgovornom politikom prema prihvatanju budućih obaveza, unutrašnjom kontrolom, kontrolom troškova i brigom o potraživanjima Finansijski plan za 2023. trebao bi rezultirati viškom prihoda od 1,5 miliona, tj. 194.571 eura.”
Manje korake SDP je napravio već prošle godine – prihodi su mu bili 410 kuna veći od plana, a rashodi 980 kuna manji od plana i iznosili su 22,4 miliona, odnosno 19,7 miliona kuna.
Manjkovi iz prethodnog razdoblja
I HNS je prošlu godinu završio s viškom prihoda od 206.000 kuna, no zbog manjka iz prethodnog razdoblja, u budućem mora pokriti manjak od 1,6 miliona kuna.
Fokusova je finansijska pozicija komotnija, pokriti mora manjak od 242.000 kuna. Prošlu je godinu zaključio s viškom prihoda od gotovo 400.000 kuna, no prenio je manjak od 640.000 kuna.
U sličnoj je poziciji i stranka Damir Bajs NL. Iako je 2022. zaključio s viškom od 102.000 kuna, zbog prenesenog manjka u nadolazećem razdoblju čeka ga manjak od 129.000 kuna.
U prošloj godini nije bilo izbora, što se ogleda i u stranačkim finansijama, prihodi su im manji nego u izbornoj 2021. godini, manje su, primjerice, dobijali od donatora, a nije bilo ni naknade troškova izborne promocije.
HDZ: S plusom od 28,5 miliona kuna
Najveća stranka, HDZ, i lani je stabilno poslovala. Prihodi su joj iznosili 43,4 miliona kuna, rashodi 32,5 miliona, a višak prihoda 10,8 miliona kuna. Kad se tome doda preneseni višak, stranka u nadolazeće razdoblje ide s plusom od 28,5 miliona kuna.
HDZ je planirao da će mu rashodi za 2022. iznositi 35,7 miliona kuna, no iznosili su 32,5. “Do značajnije razlike između planiranih i ostvarenih rashoda došlo je zbog odgođene sanacije zgrade centrale oštećene u potresu”, objašnjava stranka u pratećoj dokumentaciji.
U vrlo precizno objašnjenim rashodima, HDZ je naveo i da je zbog nepoštivanja načela ravnopravnosti spolova (kod sastavljanja izbornih listi) kažnjen sa 347.000 kuna.
Iako je prošlu godinu završio s manjkom od oko 1,4 miliona kuna, tolika je razlika između prihoda od 4,6 i rashoda od 5,9 miliona, zahvaljujući višku iz prethodnih godina i Most je u novo razdoblje ušao miran, s plusom većim od pola miliona kuna.
Prošla je godina, u finansijskom pogledu, bila dobra i za stranke ljevice i desnice, tj. za Možemo, NL, Centar, ali i za Domovinski pokret, Hrvatske suvereniste, Hasanbegovićev Blok za Hrvatsku itd.
Stranke bez prihoda
Dvije se stranke, Socijaldemokrati i Pravedna Hrvatska, po izostanku prihoda, razlikuju od svih drugih.
Jedini prihod Socijaldemokrata, stranke koju su osnovali bivši, mahom isključeni SDP-ovci, bile su donacije u iznosu od 450 kuna koje je stranci uplatio glavni sekretar Nikša Vukas.
Kod podjele SDP-a, novac, koji stranke iz državnog budžeta dobijaju za svakog zastupnika, ostao je SDP-u, njegovi otišli ili izbačeni članovi nemaju pravo na njega.
“Preživjet ćemo, ima i drugih načina finansiranja”, odgovara Vukas na pitanje kako stranka misli finansijski preživjeti te otkriva kako računa na prihod od članarina.
Socijaldemokrati su kod osnivanja, 9. jula, brojali 154 člana, tokom godine broj im se popeo na 876.
Članarine im se, kao i kod drugih stranaka, razlikuju ovisno radi li se o studentima, penzionerima ili dužnosnicima stranke.
“Mi smo rješenje o postojanju dobili tek nakon ljeta, a godina je završila u decembru, naš pravi finansijski izvještaj bit će tek na godinu, sad smo morali zadovoljiti formu i zakonski uvjet”, objašnjava glavni sekretar.
Slična se situacija dogodila i stranci Pravedna Hrvatska Milana Vrkljana, koji je svojevremeno s kolegicom Karolinom Vidović Krišto (OiP) napustio Domovinski pokret na čijoj je listi izabran.
Njegova stranka nije imala nikakvih prihoda, a kako je naveo u pisanoj Izjavi u 2022. godini nisu imali programskih aktivnosti, i s tim povezanih finansijskih transakcija.
Godišnji finansijski izvještaji za 2022. posljednji su u kojima su stranke svoje poslovanje iskazivali u kunama. Već sljedeće, za 2023. godinu, bit će u eurima.
