Sve češća pojava kardiovaskularnih smetnji u periodu nakon preležane korone

Ilustracija Pixabay

Sve je češća pojava kardiovaskularnih smetnji u periodu nakon preležane korone, a među pacijentima su i oni koji prije oboljevanja od COVID-19 nisu imali nikakve bolesti srca, istaknuto je u utorak na okruglom stolu koji su organizirali Zaklada Hrvatska kuća srca, Hrvatsko kardiološko društvo i HZJZ.

“Osobe oboljele od kardiovaskularnih bolesti, a njih je u svijetu oko 520 miliona, imaju povećan rizik od razvoja teških oblika COVID-19. Iako je zadnjih 20 godina u Hrvatskoj prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, ako uspoređujemo broj umrlih u 2019. godini (22.020) i broj umrlih u 2020. godini (22 886), možemo uočiti porast umrlih od kardiovaskularnih bolesti za 866 osoba”, istaknuto je.

S obzirom na to da ne postoje detaljne analize, stručnjaci kažu kako ne mogu sa sigurnošću reći je li taj porast uzrokovan porastom oboljelih ili je posljedica pandemije, no značajno povećanje ne smijemo zanemariti.

Voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti HZJZ-a Verica Kralj kaže kako brojna istraživanja koja se provode od početka pandemije istražuju povezanost komorbiditeta i COVID-19. Naglasila je i da su bolesnici s faktorima rizika za kardiovaskularne bolesti, uključujući muški spol, stariju dob, dijabetes, hipertenziju i pretilost, kao i oni s utvrđenom srčanom i cerebrovaskularnom bolešću, identificirani kao posebno ranjiva populacija s povećanim morbiditetom i smrtnošću kad obole od COVID-19.

Štaviše, napominje Kralj, značajan udio pacijenata može razviti srčano oštećenje tokom COVID-19, bez obzira je li prethodno postojala srčana bolest ili nije.

Ističe i kako su uočeni učestali poremećaji ritma, ali i infarkti miokarda jer virus može zahvatiti i srčani mišić te uzrokovati srčano zatajenje, što predstavlja povećani rizik od smrtnosti.

Kardiovaskularni ljekari savjetuju preventivno ponašanje, vakcinaciju kao najbolji način zaštite od teških oblika COVID-19, ali i drugih virusnih i bakterijskih respiratornih bolesti koje mogu biti opasne za kardiovaskularne bolesnike.

Predsjednik Kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca akademik Davor Miličić rekao je kako zadnjih dvije i po godine svjedoče velikom broju pacijenata koji su imali težak oblik COVID-19, a nisu bili vakcinisani. Ističe i kako im sve češće dolaze i osobe srednje životne dobi koje prije oboljenja nisu imale nikakvih srčanih bolesti, a sada imaju problema s tahikardijom ili čak infarkt miokarda.

Prethodni članakVečernji list: Nijemci i Francuzi najmanje rade, naša radna sedmica najduža
Naredni članakDžaferović pred AFET-om: Dodik ugrožava Dejtonski sporazum