Gotovo tri desetljeća od završetka rata u Bosni i Hercegovini mine i eksplozivna sredstva postavljena tokom ratnih sukoba i dalje su smrtna prijetnja stanovništvu, a procjena je kako je gotovo 900 kvadratnih kilometara površine te zemlje još uvijek u kategoriji minski sumnjivih područja.
Prema podacima kojima raspolažu Centar za uklanjanje mina BiH (BHMAC) i uprava Civilne zaštite Federacije BiH, neposredno nakon rata u toj su se zemlji minska polja prostirala na površini većoj od 4.200 kilometara, što je predstavljalo čak 8,9 posto njene teritorije.
Tokom provedbe programa razminiravanja najveći dio te površine je očišćen no i dalje se nesigurnim smatra oko 870 kvadratnih kilometara i sada je to 1,69 posto teritorije države.
Ti su podaci objavljeni u utorak u povodu 4. aprila, koji se na temelju odluke Opće skupštine Ujeidnjenih naroda obilježava u svim državama-članicama kao Međunarodni dan borbe protiv mina.
Oko dvije trećine poznatih minskih polja u BiH nalazi se na teritoriji FBiH, gdje su tokom 2022. godine pirotehničari razminirali nešto više od 50 kvadratnih kilometara sumnjivog područja.
U martu je počeo postupak razminiravanja velikog područja uz granicu između BiH i Hrvatske kod bivše ratne zračne luke Željava u okolici Bihaća i taj bi teren trebao biti očišćen od mina u drugoj polovini 2024. godine.
Iako su sva minska polja u BiH označena ona redovno odnose ljudske živote, pa je tako u martu smrtno stradao muškarac u minskom polju u okolini Doboja.
Od 1995. u BiH na taj su način poginule 622 osobe od kojih su 53 bili pirotehničari angažirani na razminiravanju.
Kako je lokalnim medijima pojasnio Saša Obradović, direktor BHMAC-a, teritorija cijele države bi trebala biti očišćena od mina do kraja 2027. godine.
Taj je rok definiran državnom strategijom za uklanjanje mina no u konačnici sve ovisi o tome hoće li za njenu provedbu biti dovoljno novca koji u svim proteklim godinama osiguravaju uglavnom inozemni donatori.
“Malo smo se uljuljali donacijama no otvaranje novih ratnih žarišta uvjetovalo je da se donatori okreću tim područjima”, kazao je Obradović za televiziju N1 potvrdivši kako država ne ispunjava svoj dio finansijskih obveza prema BHMAC-u i entitetskim upravama civile zaštite.
