Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) Republike Hrvatske i Centar za kulturu dijaloga (CKD) u okviru projekta “Novi susjedi – uključivanje osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo“ sufinanciranog iz Fonda za azil, migracije i integraciju i Vlade Hrvatske, organiziraju Dan otvorenih vrata “Novih susjeda“.
Dan otvorenih vrata “Novih susjeda“ na kojem su uz panele na temu integracije osoba s međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo, organizirana i neformalna druženja uz ponudu gastronomskih specijaliteta održao se u Islamskom centru Zagreb.
Direktorica Centra za kulturu dijaloga (CKD) Nejra Kadić – Meškić istaknula je kako cilj CKD-a dijaloška izgradnja empatičnih i ravnopravnih društava te kako projekt “Novi susjedi“, pokrenut prošle godine, nastoji omogućiti sigurniji i perspektivniji život doseljenicima s međunarodnom zaštitom u Hrvatskoj.
“Smatramo da migranti i izbjeglice nisu problem kojeg treba riješiti, već da njihova situacija zahtijeva pratnju, što dovodi do međusobne transformacije i prijema u raznoliko, socijalno povezano društvo dobrodošlice”, poručila je Kadić-Meškić.
U programu su održane tri panel rasprave, prva je naslova “Uključivanje osoba s međunarodnom zaštitom u hrvatsku društvo, prepreke, izazovi, postignuća“. Zatim panel “Uloga religijskih zajednica u integraciji“ na kojem su sudjelovali muftija i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Aziz Hasanović i ravnatelj Caritasa mon. Fabijan Svalina. Treća panel rasprava je “Glas žena azilantica i migrantica“ u kojem su o svojim iskustvima i planovima govorile korisnice projekta “Novi susjedi“.
U okviru prvog panela, državna tajnica MUP-a RH Terezija Gras istaknula je kako je Hrvatska još 2015. godine pristala sudjelovati u mjerama solidarnosti s trećim državama i državama članicama Europske unije, pri čemu je preuzeta obaveza premještanja osoba iz država koje su bile suočene s migracijskim izazovima, ali i u preseljenju osoba iz Turske, za koju je Gras ocijenila kako snosi najveći teret zbrinjavanja izbjeglica, osobito iz Sirije.
U međuvremenu je Hrvatska iz Turske preselila 250 osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom, a predan je zahtjev za preseljenjem dodatnih 100 osoba.
“Trenutno intenzivno radimo na preseljenju 12 maloljetnica iz Grčke koje bi uskoro trebale doći, intenzivirali smo dijalog s institucijama u Hrvatskoj s ciljem boljeg zbrinjavanja osoba s međunarodnom zaštitom”, kazala je Gras.
Upozorila je na problem zapošljavanja useljenih osoba, posebno s obzirom na teškoću utvrđivanja formalnog obrazovanja kojeg su te osobe stekle u svojoj matičnoj državi.
“Želimo da osobe koje dođu u Hrvatsku budu kohezivan dio našega društva, ne želimo da žive odvojeno od društva nego da ih naše zajednice što bolje prihvate i da budu dobrodošli”, zaključila je Gras.
Zastupnik u Europskom parlamentu (EP) Karlo Ressler istaknuo je kako su neke europske države uspješnije od drugih u integraciji osoba s međunarodnom zaštitom te dodao kako u integraciji useljenika u novo društvo, osim države, važnu ulogu imaju udruge civilnog društva.
“Hrvatska ima povijesno iskustvo kao zemlja koja je bila na sjecištu civilizacijskih skupina, ali i neposrednije iskustvo 90-ih, kada su Islamski centar i Zagrebačka džamija bili središta humanitarne pomoći i zbrinjavanja izbjeglica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine u vrijeme ratnih zbivanja”, kazao je Ressler.
Dan otvorenih vrata Novih susjeda otvoren je izložbom slika mladog autora Tahsana Shahriara, dječaka s odobrenom međunarodnom zaštitom u Hrvatskoj, a između panela prikazano je nekoliko videozapisa pod nazivom “Večera kod novih susjeda”. Za sudionike panela i posjetitelje organizirana je degustacija tradicionalnih hrvatskih, bosanskih, iranskih, sirijskih, turskih, sudanskih, palestinskih, iračkih i afričkih jela.
