Udruženje Nikola Tesla Genij za budućnost obilježila je u petak u Zagrebu 79. godišnjicu smrti Nikole Tesle, istaknuvši Teslinu važnost, ne samo za Hrvatsku, već za cijeli svijet te pozvavši na puno veće proučavanje njegove genijalnosti u školama i fakultetima.
Predsjednica Udruženja Dragica Mihajlović zahvalila se Gradu Zagrebu i Institutu Ruđer Bošković što već 13 godina podržavaju njihov rad i njihove inicijative.
“Danas tradicionalno obilježavamo dan smrti Nikole Tesle, 7. januar. Ne trebamo govoriti koliko je Tesla važan, ne samo za domovinu Hrvatsku, nego i diljem svijeta. Zahvalila bi se svima što nam daju podršku što obilježavamo Teslu, njegovu genijalnost, njegovu nauku i ono što nam je ostavio u naslijeđe nakon života i smrti”, rekla je novinarima Mihajlović ispred Teslina spomenika u Zagrebu.
Smatra da se za Teslu treba daleko više učiniti u Hrvatskoj, a nada se i podršci svih relevantnih institucija.
“Trebamo dati veću podršku da se obilježava na fakultetima i u školama, da imamo kolegij Nikole Tesle, da se proučava šta znamo o Tesli. Tesla bi se trebao daleko više proučavati, kako u obrazovanju, tako u nauci”, naglasila je Mihajlović.
Na novinarsko pitanje kako gleda na “često svojatanje Tesle između Hrvata i Srba”, Mihajlović kaže da na to gleda očima samog Tesle, da je nauka za čovječanstvo, u kojem nema religije i nacionalnosti, već genijalnost i nauka za sve ljude na planeti.
“Ono što je temelj Nikole Tesle jeste šta nam je htio ostaviti, njegove izume za opće dobro čovječanstva”, dodala je Mihajlović.
Izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Filip Ćurko zahvalio je Udruženju na dosadašnjem radu i promociji imena Nikole Tesle u Hrvatskoj i svijetu.
“Vjerujem da će se sljedeće godine, kada se obilježava 80. godišnjica smrti Tesle, ova godišnjica podići na viši nivo, gdje će se uključiti sve relevantne institucije. Moramo biti ponosni na tog kozmopolita koji je prije 100 godina imao vizije budućnosti koje se tek danas ostvaruju”, kazao je Ćurko.
Izaslanik direktora Instituta Ruđer Bošković Karolj Skala istakao je da je Tesla definirao jednu industrijsku revoluciju, koja je kasnije omogućila nove industrijske revolucije te je doveo do razine tehničke civilizacije koju danas živimo.
Izrazio je nadu da se na 70. godišnjicu Instituta s Gradom Zagrebom dogovore o premještaju Teslina spomenika na Institut, gdje bi bio smješten kraj Ruđera Boškovića, odnosno tamo gdje je to i namijenio autor Ivan Meštrović, a na staro mjesto spomenika bio bi smješten novi kip, ili replika starog.
Izumitelj, elektrotehničar, fizičar i inženjer Nikola Tesla (Smiljan, 1856. – New York, 1943.) djelovao je na polju elektrotehnike i mašinstva, a veliki je njegov doprinosim u dizajniranju savremenog sistema distribucije električne energije koristeći izmjeničnu struju.
Godine 1896. je na Nijagarinim slapovima puštena u rad hidrocentrala u kojoj su korišteni Teslini patenti na bazi izmjenične električne energije. Tesla je prvi načinio i daljinsko upravljanje pa je 1898. demonstrirao brod na daljinsko upravljanje. Nastavlja istraživanja visokofrekventnih i visokonaponski struja pa 1899. godine podiže laboratorij u Colorado Springsu gdje i vrši eksperimente s tim strujama. Godine 1900. započinje graditi Sistem bežičnog prijenosa energije na Long Islandu koji nikad nije završio jer mu je J. P. Morgan ukinuo finansijska sredstva. Tesla dalje nastavlja sa svojim izumima pa tako 1907. godine izrađuje turbinu bez lopatica koju godinu kasnije i testira, a bavio se pronalascima vezanim uz mašinstvo od 1910 do 1922. godine.
Godine 1919. izlazi Teslina autobiografija „Moji pronalasci“. Tesla i dalje prijavljuje patente iz različitih područja kao patent za vakuumiranje, letjelica za vertikalno polijetanje, bavi se poboljšanjem procesa proizvodnje sumpora, željeza i bakra.
Edisonovu medalju – najveće priznanje Američkog društva elektroinženjera, Tesla je dobio 1917. godine, a 1926. je postao počasni doktor Univerziteta u Zagrebu. Godine 1937. dobija počasni doktorat Politehničke škole u Grazu i Sveučilišta u Parizu.
