Izložba fotografija „Mrtvare” Armina Durguta pred Zagrebačkom džamijom

Islamski centar u Zagrebu domaćin je izložbe „Mrtvare” koju je uz suradnju Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju i Memorijalnog centra Srebrenica u spomen na 27. godišnjicu genocida nad Bošnjacima Srebrenice i Podrinja postavio bosanskohercegovački fotograf Armin Durgut.

Povodom 27. obljetnice genocida u Srebrenici, u kojem je ubijeno 8.372  muškaraca, staraca i dječaka, pred ulazom u Zagrebačku džamiju postavljeno je simbolično 27 fotografija Armina Duguta, koje su dio izložbe „Mrtvare”, a koju čini ukupno preko 50 fotografija.

Autor izložbe Armin Durgut izjavio je kako je izložba „Mrtvare”, nastala 2021. godine  u Memorijalnom centru Srebrenica, prvi put izložena prošle godine u Umjetničkoj galeriji u Sarajevu.

Ukupno 27 fotografija prikazuje obuću prikupljenu od strane Memorijalnog centra u Srebrenici koju je fotograf Armin Durgut fotografirao tijekom 2021. godine.

Naziv izložbe „Mrtvare” dolazi od naziva za obuću koju su ubijeni i preživjeli Srebreničani dobivali u humanitarnoj pomoći za koju je kasnije utvrđeno da je služila za pokapanje umrlih osoba.

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice muftija Aziz Hasanović pozvao je na osvještavanje  kulture sjećanja.

Muftija Hasanović je podsjetio kako je „agresija najprije izvršena na Hrvatsku, zatim na Bosnu i Hercegovinu, a kulminirala u Srebrenici, što je Međunarodni sud u Haagu okarakterizirao kao genocid”.

„Svi mi koji smo iz Srebrenice ili vezani uz Srebrenicu ove dane doživljavamo na poseban način”, kazao je muftija Hasanović.

„Život mora da ide dalje u miru, ljubavi, zajedništvu. Promoviram univerzalnu vrijednost mira i učinimo sve da se nikada, nikome i nigdje ne dogodi Srebrenica koja je postala inspiracija i za umjetnike. Nema niti jedne vojničke čizme, nitko nije pogubljen niti poginuo da je na sebi imao vojničku opremu ili kvalitetne čizme na sebi. Riječ je o izdaji međunarodne zajednice koja je izdala Srebrenicu kao svoju zaštićenu zonu kada su inzistirali da se Srebrenica demilitarizira”, istaknuo je Hasanović.

Muftija Aziz Hasanović je ukazao na slične pojave danas u svijetu, upozorio je kako se holokaust, Srebrenica i Vukovar danas ponavljaju u ukrajinskim gradovima, u Mariupolju, te kako „neki centri moći stalno reproduciraju takve stvari”.

„Zaborav je ravan genocidu, moramo raditi na njegovanju kulture sjećanja i kulture dijaloga. Empatija Srebrenice unutar hrvatskog društva je na najvećoj mogućoj razini”, poručio je Hasanović.

Predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba (VBNMGZ) Armin Hodžić istaknuo je kako Vijeće već dvadesetak godina u kontinuitetu obilježava genocid u Srebrenici različitim aktivnostima i projektima.

„Ono što prvo osjetite kada dođete u Srebrenicu, ali i druga mjesta stradanja, jest ogromna tišina. Ovdje smo kako bi se prisjetili svih žrtava genocida u Srebrenici, a to su bili dječaci, muškarci i starci, bez obzira na životnu dob i jesu li nekom predstavljali opasnost ili ne. Naša je dužnost i obaveza, dok bude svijeta i vijeka, da podsjećamo na to, i preventivno, kako se nikom ponovo ne bi dogodilo, da podsjećamo na žrtve genocida u Srebrenici. Odgovornost današnjeg društva je da na svaki pokušaj negiranja genocida u Srebrenici vrlo odlučno i vrlo jasno reagiramo, da tome ne bude mjesta ni u jednom civiliziranom društvu i demokraciji”, izjavio je Hodžić.

Armin Hodžić je za sutra najavio sudjelovanje četiri ultramaratonca na 11. Ultramaratonu Vukovar – Srebrenica koji će krenuti s Ovčare i u pet dana istrčati 227 kilometara.

Suorganizator događanja, predsjednik Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju Adis Keranović,  istaknuo je kako je važno „podsjetiti na genocid, poslati poruke mira i povezanosti u današnjem svijetu u kojem živimo”.

Azmir Osmanović, voditelj istraživačkog tima Memorijalnog centra Srebrenica, podsjetio je kako je „mrtvara” naziva za obuću koju su preživjeli Srebreničani dobivali u humanitarnoj pomoći, za koju su kasnije saznali da se na zapadu koristila za ukapanje umrlih ljudi, odakle je došao naziv ove izložbe.

„Sve cipele koje ćete vidjeti ovdje prikupljene su u protekle tri godine, uz ostale osobne predmete. Dio predmeta prikupljen je od porodica žrtava stradalih u Srebrenici, a drugi dio sakupljen je na ruti kolone Marša smrti iz jula 1995. godine od Srebrenice do Tuzle gdje smo pronašli ovu obuću.

Obuću koju ćete vidjeti na ovoj izložbi možete uživo vidjeti u Memorijalnom centru Srebrenica Potočari na izložbi koju smo otvorili prije 7-8 mjeseci koja se zove ‘Koracima onih koji nisu prešli'”, rekao je Osmanović.

Na svečanom otvorenju prisustvovali su predstavnici Vlade Hrvatske, djelatnici ministarstava, predsjednik Skupštine Grada Zagreba Joško Klisović te predstavnici veleposlanstava Malezije, Bosne i Hercegovine,  Irana, Crne Gore, Egipta, Kosova i Katara.

Memorijalni centar Srebrenica tijekom višegodišnjeg rada, istražujući terene i staze Marša smrti, prikupljao je predmete žrtava genocida na lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica koji predstavljaju temelj za očuvanje sjećanja na žrtve zločina.

Na temelju prikupljenih predmeta nastala je izložba “Mrtvare” koja prikazuje pronađenu obuću žrtava i to je druga izložba koja kroz fotografije prikazuje prikupljene predmete iz muzejske zbirke Memorijalnog centra Srebrenica.