Osam udruženja civilnog društva u srijedu je ponovno uputilo poziv predsjedniku Republike Hrvatske i premijeru da javno upute izvinjenje u ime Republike Hrvatske za zločin koji su jedinice Hrvatskog vijeća obrane počinile nad muslimanskim stanovništvom prije 30 godina u Ahmićima pokraj Viteza u Bosni i Hercegovini.
“Zahtijevamo od predsjednika Republike i premijera da se javno distanciraju od ratnog zločina u Ahmićima i drugih zločina koji su 1990-ih počinjeni i u naše ime”, poručila je na konferenciji za medije Vesna Teršelič iz Documente.
Za taj zločin do sada su se javno izvinili Ivo Josipović i Stjepan Mesić, a u Ahmićima je bila i bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, no Teršelić poručuje da izvinjenje treba ponoviti i sadašnja vladajuća garnitura.
“Suočavanje s prošlošću ne prestaje, trebamo ključne poruke sadašnjih predstavnika vlasti”, istaknula je Teršelič, govoreći u ime osam organizacija civilnog društva.
Zločin u Ahmićima, počinjen je 16. aprila 1993. godine u BiH. Ubijeno je 116 osoba, među kojima 32 žene i 11 djece.
Zločin je procesuiran pred sudovima u Haagu i Sarajevu, o njemu je dio hrvatskih medija detaljno izvještavao, no usprkos tome, smatraju udruženja civilnog društva, izostalo je ozbiljnije suočavanje društva s hrvatskom odgovornošću za rat u BiH i za zločine počinjene u ime Hrvatske i Hrvata.
Jedan od zapovjednika ove akcije Dario Kordić osuđen je u Haagu na 25 godina zatvora. Na 20 godina za Ahmiće osuđen je Miroslav Bralo koji još uvijek izdržava kaznu u Švedskoj. Teršelič je istaknula da je upravo Bralo pozvao hrvatsku javnost i vlast da prekinu sa zataškavanjem zločina počinjenih 1990-ih.
Mirovna aktivistkinja Ana-Marija Raffai najavila je akciju “Ne u naše ime – 30 godina od ratnog zločina u Ahmićima” koja će se održati 15. aprila u Zagrebu, na Trgu bana Jelačića, od 12 do 12:30 sati, u znak sjećanja na žrtve tog ratnog zločina.
Istoga dana u 17 sati u zagrebačkom Kulturno-informativno centru (KIC) održat će se razgovor uz prikazivanje videodokumentacije “Ahmići – 48 sati pepela i krvi”, u produkciji Sense – Centra za tranzicijsku pravdu, čiji su novinari pratili sva suđenja u Haagu.
Akciju organizira osam udruženja civilnog društva, uz ostale Centar za žene žrtve rata – ROSA, Regionalna adresa za nenasilno djelovanje (RAND), Documenta te sarajevsko Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK).
Šokantno finansiranje Muzeja HVO-a iz budžeta RH
Teršelič je šokantnom ocijenila i informaciju da se iz hrvatskog državnog budžeta finansira izgradnja Muzeja HVO-a na mjestu na kojem je HVO 1993. i 1994. držao logor za Bošnjake.
Ugovor o sufinansiranju potpisan je 21. decembra 2022. godine, a muzej bi se gradio na lokaciji kasarne “Stanislav Baja Kraljević” u Rodoču kod Mostara.
“U toj kasarni su u samicama bili zatočeni logoraši, za što postoji pravomoćna presuda u predmetu ‘Prlić i ostali’. Kontinuitet politike koja omogućava ovakve poteze nalazi se i u porukama hrvatskog predsjednika”, upozorila je Teršelić u prostorijama Centra za ženske studije.
Smatra da za takav muzej treba pronaći drugo mjesto.
“U sadašnjoj polariziranoj atmosferi zataškavanja taj muzej ne može tematizirati legitimne akcije i zločine pojedinih pripadnika HVO-a”, poručila je.
