Udruženja civilnog društva upozorila su u petak, na Međunarodni dan ljudskih prava, na nisku razinu socijalnih i ekonomskih prava u Hrvatskoj te su zatražila poboljšanje javnih usluga kao i bržu obnovu potresom pogođenih područja.
“Zdravstvena zaštita, socijalna skrb, stanovanje i obrazovanje moraju biti dostupni svima. Javne usluge trebaju pouzdane temelje, što neizostavno uključuje dugoročna javna ulaganja i progresivno oporezivanje kako se društvene nejednakosti ne bi produbljivale”, poručuju udruženja u saopćenju.
Pet udruženja – Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Centar za mirovne studije, Institut za političku ekologiju, Kuća ljudskih prava Zagreb i Pravo na grad – smatraju da je Vlada posljednjih mjeseci na brzinu donijela ili planira donijeti niz nacionalnih planova i reformi “koje će skupljati prašinu u nekoj ladici”, umjesto da osmisli kvalitetna rješenja za ostvarivanje osnovnih ljudskih prava.
Posebno ističu izostanak strateških dokumenata za marginalizirane grupe poput beskućnika ili izbjeglica.
Srozavanje radničkih prava, nedostupna i neadekvatna zdravstvena zaštita
Upozoravaju i na dugogodišnje srozavanje radničkih prava, nedostupnu i neadekvatnu zdravstvenu zaštitu, loš sistem socijalne skrbi, izostanak politika koje bi omogućile sigurne oblike stanovanja te nejednakosti u obrazovanju.
Svi ti problemi, naglašavaju, još su se u korona-krizi dodatno zaoštrili.
Uvjeti rada u mnogim su sektorima uvelike otežani, raste nesigurnost radnih mjesta, a zdravstveni sistem ne može istovremeno pružati skrb oboljelima od COVID-19 i drugim bolesnicima, zbog čega je ugroženo pravo na zdravlje.
Sistem socijalne skrbi, upozoravaju udruženja, nema dovoljno kapaciteta za rješavanje gorućih problema te ne osigurava zaštitu prava najranjivijih skupina, a posebice osoba i djece u riziku od siromaštva te žrtava nasilja.
Ukazuju i na rast cijene najma stanova i na epidemijom ugroženo pravo na obrazovanje, nedostatak vrtića, nejednaku dostupnost prijevoza, školske prehrane, na činjenicu da brojnim školama nedostaje prostora i opreme…
Sporost, nesposobnost ili nevoljkost vladajućih u obnovi nakon potresa
Kao dodatni akutni problem izdvajaju “strahovitu sporost, nesposobnost ili nevoljkost vladajućih da se krene s obnovom potresom pogođenih područja”.
Pet udruženja ističu i da su na područjima pogođenima potresima 2020. godine, a posebice na Baniji, ljudi prepušteni sami sebi i proživjet će još najmanje jednu zimu u nedostojnim uvjetima”.
Napominju da o važnosti javnih usluga govori i manifest “Budućnost je javna” koji je već potpisalo gotovo 200 organizacija diljem svijeta, tražeći javne usluge koje odgovaraju na pojedinačne i kolektivne potrebe, smanjuju nejednakosti i štite dostojanstvo svih članova društva.
Tako postavljene javne usluge, koje se temelje na javnim politikama koje su socijalno pravedne i usklađene s ljudskim pravima, značile bi proaktivno rješavanje gorućih problema, koji posebno pogađaju marginalizirane, poručuju udruge.
