Umro je bivši ministar Zvonimir Šeparović

Zvonimir Šeparović (Foto Hina)

U nedjelju je u 94. godini u Zagrebu umro Zvonimir Šeparović, pravnik i nekadašnji ministar, potvrdio je u ponedjeljak predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva Ante Beljo.

Šeparović je rođen 14. septembra 1928. godine u Blatu na Korčuli. Doktorirao je na Pravnom fakultetu u Ljubljani 1966. godine, a usavršavao se u Salzburgu, Freiburgu, Warrensburgu te Kölnu, Freiburgu i Berlinu.

Radio je u pravosuđu, a na Pravnom fakultetu u Zagrebu postao je profesor krivičnog prava i kriminologije (1961-1998. godine) i dekan (1985-1987. godine). Također je bio rektor Zagrebačkoga sveučilišta od 1989. do 1991. godine, a titula profesor emeritus dodijeljena mu je 1998.

Predavao je na poslijediplomskim studijima Pravnoga, Medicinskoga i Stomatološkoga fakulteta u Zagrebu, na Univerzitetu Mito u Japanu (od 2001. godine) i Katoličkom univerzitetu San Salvador (od 2004. godine).

Šeparović je ministarsku funkciju obnašao dva puta – bio je ministar vanjskih poslova od 1991. do 1992. i ministar pravosuđa od 1999. do 2000. godine. Kao ministar pravosuđa pokrenuo je tužbu Hrvatske protiv Srbije zbog genocida pred Međunarodnim sudom pravde Ujedinjenih naroda.

Također, bio je prvi ambasador Hrvatske pri UN-u 1992. godine.

Šeparović je suosnivač Svjetskoga žrtvoslovnoga društva (World Society of Victimology) i bio je njegov predsjednik od 1985. do 1989. godine, te osnivač i prvi predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnoga društva (od 1990. godine).

Bio je član Evropske akademije znanosti i umjetnosti od 1994. te glavni urednik časopisa “Viktimologija” od 1990. do 1991.

Šeparović je objavljivao radove iz područja krivičnog prava, kriminologije, medicinskoga prava, bioetike i viktimologije.

Neka od njegovih značajnijih djela su: “Sigurnost i odgovornost u saobraćaju” (1969), “Kriminologija i socijalna patologija” (1981), “Od Sydneya do San Francisca” (1982), “Granice rizika: etičkopravni pristupi medicini” (1985), “Viktimologija” (1985), “Pojave i odgovornosti” (1986), “Kazneno izvršno pravo i uvod u penologiju” (2003).

Priključio se 2010. pokretu Hrast, ali ga ubrzo napušta i vraća se HDZ-u.