Hrvatska ima oko 100.000 aktivnih preduzeća, a krajem 2021. imala je samo 580 važećih kolektivnih ugovora kojima su regulirana prava oko 670.000 zaposlenih, piše u ponedjeljak Večernji list.
Kolektivnim je ugovorima obuhvaćeno 47 posto svih zaposlenih prije svega zahvaljujući javnom sektoru, državnim preduzećima te prenošenju važenja dvaju granskih kolektivnih ugovora – iz turizma i graditeljstva – na sve u tim sektorima.
Evropska je komisija prije nekoliko godina donijela novu direktivu kojom se od država članica očekuje da povećaju obuhvat radnika čija se prava reguliraju kolektivnim ugovorima na 70 posto.
Sufinansirala je i istraživanje na tu temu koje je proveo Institut za javne finansije čiji su autori Predrag Bejaković, Marijana Bađun i Martina Pezer prikupili spomenute podatke. I bez tog rada poznato je da Hrvatska udruga poslodavaca kao jedino reprezentativno udruženje poslodavaca nije bila sklona kolektivnim ugovorima. Stoga je, kažu, “pregovaranje u Hrvatskoj na sektorskoj razini razmjerno nerazvijeno”.
U uslužnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima samo 2,8 posto zaposlenih pokriveno je kolektivnim ugovorima, u poslovanju nekretninama 8,2 posto, u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima 13,3 posto.
Ne računaju li se građevina i turizam, gdje je odlukom ministra rada važenje strukovnih ugovora preneseno na sve poslodavce u tom sektoru, najveća je pokrivenost kolektivnim ugovorima u javnom sektoru (88 posto), koji čine državna i lokalna uprava te javne službe (javno školstvo, zdravstvo, kultura i dr.).
U javnim poduzećima, koja su većinom u vlasništvu države ili lokalne samouprave, pokrivenost kolektivnim ugovorom kreće se oko 75-80 posto. Obuhvat u privatnim poduzećima znatno je niži te iznosi svega oko 36 posto, s tim što polovicu tog udjela drže turizam i građevina, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.
